Samopouzdanje je ključno za iduću generaciju vodećih poslovnih ljudi 

Zagreb, 21. listopada 2015. – Budući lideri Srednje Europe već visoko ocjenjuju svoje kompetencije čak i do dva desetljeća prije nego što dospiju na vodeće pozicije kojima teže i unatoč činjenici da je za većinu prerano temeljiti svoje procjene na praktičnom iskustvu i uspješnosti na radnom mjestu. Ovo su rezultati najnovijeg Deloitteovog ispitivanja „Prvi koraci na tržištu rada“ za 2015. godinu u kojem je svoja stajališta o radu, životu i obrazovanju iznijelo gotovo 2 500 najboljih i najbistrijih studenata i onih koji su tek diplomirali s vodećih sveučilišta u Srednjoj Europi.

Istaknuto samopouzdanje

Na pitanje kako bi ocijenili razinu svojih kompetencija, trećina ispitanika svoje je kompetencije procijenila više nego prosječne. „Ovim mladim ljudima nije moguće uputiti kritiku zbog manjka samopouzdanja. Vjera u samoga sebe koju su pokazali dolazi do izražaja i u drugim područjima, pri čemu mnogi vjeruju da napornim radom mogu nadmašiti ostale, a više od trećine ih je navelo da ih njihovi prijatelji odnosno kolege vide kao lidere. “ zaključuje Emil Cvitan, regionalni direktor ljudskih resursa u Deloitteu.

Ipak, mnogi ispitanici iz uzorka nisu zainteresirani za stjecanje upravljačkih odnosno rukovodećih uloga — njih 45 posto ima za cilj postati stručnjakom u svom području, ali ne ciljaju nužno na upravljačke pozicije. „U gospodarstvu utemeljenom na znanju, osnova konkurentske prednosti bazira se na stručnosti koju posjeduje organizacija, tako da je doista ohrabrujuće vidjeti tako velik broj talenata u razvoju diljem regije koji su si već zacrtali razvoj svoje karijere“, nastavlja Cvitan.

Ipak, s dozom opreza osvrnuo se na velik broj onih koji sebe u budućnosti vide kao lidere, ali pojašnjava: „Liderstvo je zasigurno među ključnim pitanjima globalnog poslovanja današnjice, tako da je, s jedne strane, ohrabrujuće vidjeti mnoštvo koje smatra da posjeduje liderski potencijal“ i nastavlja: „S druge strane, oni su na tragu trenda ka ‘liderstvu na svim razinama' situaciji u kojoj organizacije postaju sve fleksibilnije, a vrijednost se stvara projektima i zadaćama koje odrađuju timovi, pa čak i pojedinci. U takvom okružju, brojne su prilike za liderstvo, čak i ako je sam broj čelnih pozicija u organizaciji sam za sebe ograničen.“

Stav prema radu i nagrađivanju

U odnosu na pitanje koje vrijednosti smatraju najvažnijima, sretan obiteljski život i dobro zdravlje stavljaju znatno ispred rada u struci, premda time u drugi plan stavljaju i prijatelje, edukaciju i pošten život. Istovremeno, 35 posto od cijelog uzorka izrazilo je stav da se njihov život prvenstveno vrti oko posla. Također imaju zdrave poglede u odnosu na nagrade koje očekuju za rad. Kao bitno najvažniji čimbenik prilikom traženja odgovarajućeg posla ističu priliku za stjecanje i razvijanje novih vještina. Atraktivna plaća je uz određeni odmak na drugom mjestu, a slijede dobra atmosfera i dobri odnosi na radnom mjestu te zadovoljavajući omjer rada i privatnog života. Zanimljivo je da bi njih 87 posto odabralo raditi, pa čak i ako im novac ne bi bio potreban.

Pridobivanje talenata

„Vjerujemo da ovakvi nalazi poslodavcima pružaju nekoliko razloga za optimizam,“ kaže Cvitan. „Doista je oštra borba u pridobivanju najboljih mladih ljudi, neovisno o tome je li riječ o rukovoditeljima ili stručnjacima određenih profila. No, dobiveni rezultati potvrđuju još nešto iz posljednjeg Deloitteovog ispitivanja provedenog 2013. godine, koje je pokazalo da su prilikom odabira posla nematerijalni čimbenici čija provedba nije skupa jednako važni kao i visoka plaća. Navedeno potvrđuje da se tvrtke mogu natjecati za talente i drugim instrumentima, a ne samo financijskim nagrađivanjem.“

Nasuprot tome, postoji mogućnost da neki ispitanici budu razočarani plaćama s kojima će se u konačnici morati zadovoljiti. U svih osam zemalja regije obuhvaćenih ispitivanjem očekivana plaća bila je viša, a nerijetko i znatno viša od stvarnih prosječnih plaća.

Raskorak u edukaciji

Drugi problem utvrđen u Deloitteovom ispitivanju iz 2013. godine i ovaj puta se pokazao točnim: manjak zadovoljstva studenata s razinom pripravnosti za svijet rada koju im pružaju sveučilišta. U 2015. godini samo je 16 posto ispitanika smatralo da su ih sveučilišta dobro pripremila za rad u struci, odnosno za proces potrage za radnim mjestom.

Unatoč tome, gotovo tri četvrtine ispitanika bilo je optimistično u vezi svojih izgleda za pronalaženje odgovarajućeg radnog mjesta kroz iduća tri mjeseca. Ponovno podcrtavajući vjeru u sebe, 89 posto također smatra da će pronalaženje odgovarajućeg posla prvenstveno ovisiti o njihovim vlastitim nastojanjima, iskustvima i kompetencijama.

Uloga osobnosti

„Sastavljajući izvješće o provedenom ispitivanju utvrdili smo četiri osnovne, uz rad vezane osobnosti među našim ispitanicima“, kaže Emil Cvitan, „To su tzv. „sprinteri“, ambiciozni i samouvjereni pojedinci, zatim predani i ozbiljni tzv. „entuzijasti“, uravnoteženi i zreli „višebojci“ i nešto manje motivirani „promatrači“.

"Siguran sam da su ove vrste osobnosti lako prepoznatljive na mnogim radnim mjestima, tako da smo kreirali upitnik za profiliranje osobnosti, koji se nalazi na našim internetskim stranicama i omogućuje pojedincima brzo i jednostavno utvrđivanje skupine prema osobnosti kojoj pripadaju oni sami, ali i njihovi prijatelji i kolege.“