Korona virus – tipični primjer “crnog labuda”

Teorija „Crnog labuda“ se u potpunosti može primijeniti na trenutnu situaciju oko korona virusa (koronavirus; corona virus; COVID-19). Naime, bez obzira smatrate li da je reakcija javnosti na ovaj virus pretjerana ili ne, svijet je neugodno zatečen, a posljedice na privredu bit će (i već jesu) stvarne.

Teorija crnog labuda je metafora koja opisuje iznenađujući događaj s velikim učinkom koji se naknadno neadekvatno racionalizira kako bi ga se u budućnosti učinilo predvidljivijim i manje nasumičnim. Teorija počiva na činjenici da se dugo vjerovalo kako postoje samo bijeli labudovi, dok je do saznanja da postoje i crni došlo tek nakon otkrića Australije. Time je potvrđeno da svako pravilo ima i izuzetke.

Ovu teoriju popularizirao je Nassim Nicholas Taleb, libanonsko-američki publicist, filozof, statističar te nekadašnji analitičar trgovinskih i poslovnih rizika. Osnovna je autorova teza da su – suprotno dosadašnjim spoznajama – događaji koji definiraju globalne trendove nepredvidivi, odnosno da na globalnu privredu nerazmjerno utiču teško predvidljivi događaji koji nadilaze okvire uobičajenih naučnih i finansijskih očekivanja. U svijetu današnjice ljudska se misao fokusira na repetitivno i poznato, dok se neki ekstremni događaj interpretira kao iznimka. Taleb, suprotno tome, smatra da su upravo takvi iznimni događaji ključni u kreiranju budućnosti, odnosno, da će budućnost biti sve nepredvidljivija.

Korona virus (COVID-19), kao događaj koji je potpuno iznenadio svijet, tipičan je primjer "crnog labuda“. Nakon prve pojave (31. decembra 2019.) u Wuhanu, glavnom gradu provincije Hubei u središnjoj Kini, virus se proširio na više od 75 zemalja utičući pri tome na sve društvene aktivnosti i privredne djelatnosti.
Fokus većine kompanija sada je zaštita zaposlenika, razumijevanje rizika za njihovo poslovanje te upravljanje zastojima u lancu opskrbe koji su uzrokovani naporima za suzbijanje širenja COVID-19. Sveobuhvatni uticaj ove epidemije na kompanije i lance opskrbe još uvijek nije u potpunosti jasan, a najoptimističnije prognoze predviđaju da će se poslovanje u Kini normalizirati do 1. aprila, dok će globalni oporavak ovisiti o uspješnosti ostalih pogođenih zemalja da se nose s posljedicama virusa. Međutim, jedno je sigurno: ovaj će događaj imati globalne finansijske posljedice koje će se osjetiti u gotovo svim granama privrede.

Kompanije u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, zabava i zračni promet bit će posebno teško pogođeni već u kratkom roku. Preduzeća s robom široke potrošnje i maloprodaja također će biti izložena većem finansijskom riziku od uobičajenog, posebno ona preduzeća s visokim nivoom sezonalnosti.

Kako bi barem djelomično umanjili rizike, preduzeća posebnu pažnju trebaju posvetiti upravljanju novčanim tokom. Kompanije trebaju čim prije aktivno revalorizirati svoje potrebe za likvidnošću, razraditi odgovarajuće poteze uzimajući u obzir različite scenarije, a pri tome trebaju uzeti u obzir i potencijalne rizike vezane uz njihove dobavljače.