Potrošači koče širu zastupljenost autonomnih vozila

Sarajevo, 20. februar 2019. - Prema Deloitteovoj studiji o potrošačima automobila, (ne)sklonost potrošača autonomnim vozilima usporava ulaganje automobilske industrije u napredne tehnologije.

Čini se da povjerenje potrošača u autonomna vozila nije u porastu. U SAD-u, 50% ispitanika smatra da autonomna vozila neće biti sigurna, što je skoro isti postotak ispitanika kao i prošle godine, kada je on iznosio 47 %. Riječ je o drastičnoj razlici u odnosu na stajalište potrošača 2017., kada je 74 % ispitanika izrazilo zabrinutost u pogledu sigurnosti ovih vozila. Na drugim tržištima je također došlo do zaustavljanja rasta povjerenja potrošača: udio potrošača u Kini, Japanu i Južnoj Koreji koji sumnja u sigurnost autonomnih vozila polako opada, dok je broj nepovjerljivih potrošača u Indiji i Njemačkoj narastao.

„Niz medijski popraćenih incidenata je vjerojatno pridonio zaustavljanju rasta povjerenja potrošača o kojem svjedoči ovogodišnja studija, ali vrlo je vjerovatno kako će potrošači dugoročno postepeno prihvatiti autonomna vozila”, tvrdi Zlatko Bazianec, partner u odjelu poslovnog savjetovanja Deloitte Hrvatska. „Unatoč navedenom, potrošačima je teže prihvatiti potpuno autonomna vozila nego sigurnosnu tehnologiju za pomoć vozačima. Uz trenutačnu sumnju potrošača, industrija mora u svoje planove uračunati dugi ciklus kapitalnog ulaganja potreban kako bi se osigurala široka zastupljenost besprijekorne tehnologije autonomnih vozila. To podrazumijeva još uvijek nedefinirane poslovne modele za ostvarenje povrata na ulaganja, a vrlo vjerojatno i povećanje regulatornog nadzora.”

Odlučujući faktori pri odabiru naprednih opcija u pogledu mobilnosti

Potrošači danas imaju više izbora nego ikad u pogledu mobilnosti, odabrali oni automobil za kupovinu ili najam ili jednostavno odlučivali o načinu na koji će stići od tačke A do tačke B. Širok izbor sa sobom nosi i veliki broj odluka koji potrošači moraju donijeti:

• Nepravilnosti vožnji naručenih uz pomoć mobilnih aplikacija: u 2017. godini 23 % potrošača u SAD-u je vožnje naručivalo pomoću mobilnih aplikacija barem jednom sedmično, a 22 % je to činilo povremeno. Prema najnovijoj studiji postotak redovnih korisnika gotovo se prepolovio i iznosi 12 %, a razmjer povremenih korisnika gotovo se udvostručio i iznosi 46 %. Situacija s povremenim naručiocima vožnji uz pomoć mobilnih aplikacija slična je u Indiji i Kini, premda je u objema državama znatno porastao broj povremenih naručioca vožnji uz pomoć mobilnih aplikacija, koji je u razdoblju od 2017. do 2019. u Indiji narastao sa 85 % na 90 %, a u Kini sa 75 % na 83 %.
• Generacijski jaz: mlađi potrošači skloniji su propitivanju potrebe za vlasništvom nad automobilom nego što je to slučaj kod starijih generacija. Japan je predvodnik sa 60 % pripadnika generacije Y/Z koji tvrde da zbog mogućnosti naručivanja vožnji uz pomoć mobilnih aplikacija dovode u pitanje potrebu za posjedovanjem automobila, što smatra 53 % pripadnika generacije X i 45 % baby boomera. U SAD-u, taj postotak iznosi 46 % za potrošače koji pripadaju generaciji Y/Z, što je 20 % manje nego 2017., kada je taj postotak iznosio 64 %. 
• Jednostavnost bitnija nego ušteda: većina (56 %) Amerikanaca nije zainteresovana za usluge dijeljenja prevoza, kao što su profesionalni mikroautobusi i druge slične mogućnosti za višestruke vožnje, a 47 % njemačkih potrošača radije se služi svojim vozilima svakodnevno. Upotreba višestrukih načina prevoza u jednom putovanju uglavnom je rijetkost u SAD-u, gdje 39 % potrošača tvrdi da nikada ne kombinuju više načina prevoza tokom jednog putovanja.

Nove mogućnosti prevoza i povezanost stvorile su niz novih mogućnosti za potrošače koji kupuju vozila, a koji se mogu podijeliti na sljedeći način:

• Glavni prioriteti: zanimanje za karakteristike kao što su praćenje gužve u saobraćaju i sigurnosna upozorenja za vozače svuda je visoko te 75 % odnosno 71 % potrošača u SAD-u zahtijeva ove karakteristike. To je prema mišljenju 43 % potrošača u SAD-u u potpunosti u skladu sa aspektom mobilnosti: stizanje na odredište u najkraćem mogućem roku.
• Troškovi i koristi povezanosti: manje od polovice ispitanih američkih potrošača (47 %) entuzijastični su u pogledu povezanosti, ali mišljenja o njoj razlikuju se diljem svijeta. Dvostruko više ljudi u Kini (79 %) i Indiji (76 %) nego u Japanu (36 %) i Njemačkoj (35 %) smatra da će se povećanom povezanosti ostvariti znatne koristi. 
• Prednosti i mane prikupljanja podataka i privatnosti: senzori na vozilima mogu pratiti sve: od uspješnosti pogonskog sklopa i operativnih statističkih podataka do informacija o geolociranju i dobrobiti putnika. Otprilike dvije trećine (63 %) američkih potrošača zabrinuto je zbog činjenice da povezano vozilo prikuplja biometrijske podatke i dijeli ih sa vanjskim stranama, dok je 40 % ljudi u Kini i Japanu zabrinuto zbog te činjenice.
• Negativan stav ka plaćanju većeg iznosa radi više mogućnosti: čak i kada se potrošači oduševe karakteristikama, ne oduševe se nužno cijenom. Jedna trećina (33 %) američkih potrošača nije spremna platiti više za povezano vozilo i nešto veći udio potrošača (42 %) platio bi samo do 500 USD više za određenu karakteristiku. Njemački potrošači slično razmišljaju: 40 % njih spremno je platiti 600 EUR više (otprilike 680 USD). Iako je veliki dio japanskih potrošača (72 %) voljan platiti više, najviši iznos koji su spremni platiti je samo 50.000 JPY (otprilike 450 USD).

„Povezana, električna i autonomna vozila nose ogromnu vrijednost za društvo; međutim, potrošači možda neće brzo prihvatiti te napredne tehnologije u velikoj mjeri dok ne dođe do jasnog i neprikosnovenog poboljšanja u pogledu sigurnosti, troška, jednostavnosti i izvanrednog korisničkog iskustva u slučaju branda od povjerenja”, istaknuo je Zlatko Bazianec.

Za koga potrošači navijaju?

Potrošači, kada razmišljaju o automobilskoj budućnosti, možda ne povezuju uvijek nove tehnologije s tradicionalnim proizvođačima automobila. U SAD-u je broj potrošača koji smatraju da će tradicionalni proizvođači izvorne opreme staviti tehnologiju autonomnih vozila na tržište i dalje u padu. Konkretno, sa 47 % u 2018. pao je na 39 % u 2019. Čak i u Njemačkoj, gdje je povjerenje u proizvođače izvorne opreme uvijek bilo poprilično snažno, taj je postotak brzo pao sa 51 % u 2017. na 33 % u 2019.

Zbog stalnog nedostatka nepovjerenja u privatni sektor potrošači od vlada zahtijevaju povećanje broja propisa. Znatan postotak potrošača u većini država naveo je kako želi „znatan nadzor”, uključujući 56 % američkih potrošača.

Hibridna električna vozila još uvijek se bore kako bi pridobili pažnju

Ljudi diljem svijeta sada smatraju električne pogonske sklopove izvedivima, ali električna vozila i dalje se susreću sa poteškoćama. U SAD-u bi 29 % ispitanika odabralo netradicionalne pogonske sklopove, uključujući hibridne, baterijske ili druge alternative, za svoje sljedeće vozilo, što je porast od 20 % u odnosu na prošlu godinu. Niska cijena goriva i ne pretjerano strogi standardi u pogledu emisija te manje dostupnih olakšica vrlo vjerojatno će ograničiti stopu zastupljenosti električnih vozila na tržištu SAD-a.

Zanimanje za električna vozila u državama u Aziji znatno je veće nego u SAD-u. Kina je na vrhu liste, te bi 65 % ispitanika iz Kine više voljelo alternativni pogonski sklop u svom sljedećem vozilu. Nakon Kine slijede Japan (59 %), Koreja (43 %) i Indija (39 %).

Zastupljenost električnih vozila vrlo vjerojatno će drukčije izgledati u drugim regijama. Snažnije politike za rješavanje pitanja zagađenja i oslanjanje na inostranu naftu u Kini možda će potaknuti brže prihvaćanje električnih vozila. Evropske države, kao što su Norveška, Ujedinjena Kraljevina, Francuska i Nizozemska, najavile su planove zabrane prodaje konvencionalnih vozila na dizelski pogon u naredna dva do tri desetljeća. Premda su obje regije spremne na povećanu zastupljenost električnih vozila, promjena vrlo vjerojatno neće nastupiti odmah. Glavni razlog je taj da tradicionalna vozila trenutno čine većinu vozila na cesti, a životni vijek tih automobila je duži od 10 godina. U Sjevernoj Americi će zastupljenost električnih vozila vrlo vjerojatno zaostajati za drugim državama zbog niskih cijena goriva, ne pretjerano strogih standarda u pogledu emisija i strožije politike u području poreznih olakšica.