Novo Deloitteovo istraživanje otkriva da je većina organizacija povećala ulaganja u održivost tokom prošle godine uslijed globalne neizvjesnosti

• 75% izvršnih direktora reklo je da su njihove organizacije povećale svoja ulaganja u održivost tokom prošle godine, od kojih je gotovo 20% reklo da su "značajno" povećali ulaganja.
• Gotovo svi ispitanici naveli su da su efekti klimatskih promjena na neki način utjecali na njihove organizacije tokom prošle godine, a 82% izvršnih direktora je bilo i lično pogođeno.
• Izvršni direktori su rekli da su poteškoće u mjerenju utjecaja na okoliš i troškova održivosti ključne prepreke za mjerenje ostvarenog utjecaja na klimu.

Sarajevo, 20. januar 2023. – Najnovije Deloittevo istraživanje o stavovima izvršnih direktora o održivosti za 2023. godinu: Ubrzanje zelene tranzicije otkriva kako izvršni direktori smatraju klimatske promjene glavnim prioritetom za svoje organizacije uslijed globalne neizvjesnosti. Na pitanje da rangiraju pitanja koja su najhitnija za njihove organizacije, mnogi izvršni direktori ocijenili su klimatske promjene kao jedno od „glavna tri pitanja“, ispred sedam ostalih, uključujući inovacije, takmičenja za talente i izazove u lancu opskrbe. Samo su ekonomski izgledi rangirani nešto više. Štaviše, 75% izvršnih direktora reklo je da su njihove organizacije povećale svoja ulaganja u održivost tokom prošle godine, od kojih je gotovo 20% reklo da su „značajno“ povećali ulaganja.

Deloitte se nadovezao na ranija istraživanja anketiranjem više od 2.000 izvršnih direktora iz 24 zemlje kako bi procijenio zabrinutost rukovoditelja i koje se akcije poduzimaju od strane poslovnih lidera u pogledu klimatskih promjena i održivosti. Izvještaj također identifikuje ključne preporuke za organizacije koje im mogu pomoći da zatvore jaz između ambicije i učinka kako bi se ubrzao napredak prema ekonomiji s niskim udjelom ugljika.

„Ako je bilo ikakve sumnje da su klimatske promjene trajni dio poslovne agende, povećani fokus na održivost od strane lidera tokom prošle godine uklonio je svaku sumnju. U godini kontinuirane neizvjesnosti, poremećaja i kompetitivnih poslovnih izazova, lideri su klimatske promjene svrstali među glavne probleme,” kaže Muhamed Semić, direktor u Deloitteovom odjelu za konsalting i savjetovanje povezano s upravljanjem rizicima. „Put do održivije budućnosti zahtijevat će vrijeme, zahtijevat će poslovna ulaganja, a bit će vođen novim i inovativnim tehnologijama, kao i kreativnim pristupima. Obećavajuće je vidjeti da lideri C-razine održivost postavljaju kao prioritet i povećavaju svoja ulaganja kako bi bili predvodnici, čemu svjedočimo i na prostoru Bosne i Hercegovine i regije Zapadnog Balkana.”

Optimizam traje unatoč pojačanoj zabrinutosti oko klimatskog utjecaja

Gotovo svaki anketirani izvršni direktor rekao je da je njihova organizacija osjetila utjecaj klimatskih promjena tokom prošle godine. Izvršni direktori su naveli „nestašicu resursa/troškove resursa“ kao glavni problem koji već utječe na njihove kompanije (46%), dok je 45% istaknulo „promjenu obrazaca potrošnje ili preferencije povezane s klimatskim promjenama“, a 43% je navelo „regulaciju emisija“ kao ostale glavne probleme koji utječu na njihove tvrtke. Uz to, oko trećina rukovoditelja rekla je da klimatske promjene negativno utječu na fizičko (37%) i mentalno (32%) zdravlje njihovih zaposlenika.

Osim utjecaja na njihovo poslovanje i dionike, 82% rukovoditelja reklo je da su na njih osobno utjecala klimatska dešavanja tokom prošle godine, s ekstremnim vrućinama kao problemom koji se najčešće navodi, a 62% je reklo da se osjećaju zabrinuto zbog klimatskih promjena sve vrijeme ili većinu vremena.

Unatoč tim brigama, 78% je "donekle" ili "iznimno" optimistično da će svijet poduzeti dovoljno koraka da izbjegne najgore efekte klimatskih promjena, a 84% se slaže/u potpunosti slaže da se globalni ekonomski rast može postići dok se također dostižu ciljevi za klimatske promjene.

"Naše istraživanje nam govori da izvršni direktori vjeruju da i njihove kompanije i globalna ekonomija mogu nastaviti rast uz postizanje klimatskih ciljeva i smanjenje emisija stakleničkih plinova", izjavila je Sema Čorbo - Lindov, viša konzultantica u Deloitteovom odjelu za konsalting. “Lideri bi također trebali iskoristiti svoj optimizam za postizanje održivog, mjerljivog učinka, što će zahtijevati pojačane napore u prilagodbi klimatskim promjenama, a istovremeno olakšavati inovacije koje osiguravaju pravednu tranziciju za sve dionike.”

Ispunjavanje povećanih zahtjeva dionika

Deloitteovo istraživanje otkriva da organizacije osjećaju veliki pritisak da djeluju na klimatske promjene od strane svih svojih skupina dionika. Šezdeset i osam posto izvršnih direktora reklo je da osjećaju veliki do umjereni stepen pritiska od strane svake od sljedećih skupina: članovi odbora i uprave, regulatori i vlada te potrošači i klijenti. Organizacije također osjećaju pritisak svojih dioničara i investitora (66%), zaposlenika (64%) i civilnog društva (64%).

Aktivizam zaposlenika posebno potiče povećano djelovanje, pri čemu više od pola izvršnih direktora kaže da je pritisak zaposlenika na pitanja klime doveo njihove organizacije do povećanja mjera održivosti tokom prošle godine; 24% je reklo da je aktivizam zaposlenika doveo do „značajnog“ povećanja. Regulativa je također utjecajna: 65% izvršnih direktora reklo je da je promjenjivo regulatorno okruženje dovelo njihove organizacije do povećanja mjera za ostvarenje klimatskog učinka prošle godine.

U skladu s prošlogodišnjim istraživanjem, izvršni direktori su odabrali prepoznatljivost brenda i reputaciju, zadovoljstvo kupaca te moral i dobrobit zaposlenika kao tri od četiri glavne prednosti napora svojih kompanija u pogledu održivosti, što govori da mnogi izvršni direktori vide klimatske mjere kao način jačanja veza s dionicima. Najniže rangirani benefiti (svi financijski) sugerišu da se izvršni direktori i dalje bore da definišu dugoročne finansijske prilike koje mjere održivosti nude.

Mjere za ostvarenje klimatskog učinka se nastavljaju, ali i izazovi

Organizacije poduzimaju mjere: 59% koristi više održivih materijala, 59% povećava učinkovitost korištenja energije, 50% obučava zaposlenike o klimatskim promjenama, a 49% razvija nove proizvode ili usluge prihvatljive za klimu. Također pojačavaju napore prilagodbe klimatskim promjenama: 43% radi promjene ili premješta objekte kako bi bili otporniji na klimatske promjene; 40% kupuje osiguranje od ekstremnih klimatskih rizika; a 36% nudi finansijsku pomoć zaposlenicima koji su bili pogođeni ekstremnim vremenskim uslovima.

Međutim, kao što smo vidjeli prošle godine, manje je vjerovatno da će kompanije provoditi radnje koje pokazuju da su ugradili klimatska razmatranja u svoje kulture te da imaju podršku i utjecaj lidera kako bi izvršili značajnu transformaciju. Na primjer, 21% izvršnih direktora navelo je da njihove organizacije ne planiraju vezati naknade višim rukovoditeljima uz učinak na održivost okoliša, a 30% je reklo da ne planiraju lobirati kod vlade za klimatske inicijative.

Nadalje, na pitanje koliko su određene skupine ozbiljne oko adresiranja klimatskih promjena, samo 29% izvršnih direktora reklo je da vjeruje da je privatni sektor „vrlo“ ozbiljan. Gotovo četvrtina izvršnih direktora izjavila je da je poteškoća u mjerenju utjecaja njihovih organizacija na okoliš glavna prepreka pojačanom djelovanju, a gotovo jedna petina navela je troškove i usredotočenost na kratkoročna pitanja kao prepreke.

I dok su mnoge organizacije zabrinute oko „pravedne tranzicije“—koja nastoji osigurati široku raspodjelu značajnih benefita tranzicije na ekonomiju s niskim udjelom ugljika i podupiranje onih koji bi mogli biti na ekonomskom gubitku—prioritet ovog pitanja značajno se razlikuje u različitim regijama i državama.

Preporuke za ubrzanje zelene tranzicije

Deloitteovo istraživanje pokazuje da izvršni direktori vjeruju da i njihove kompanije i globalna ekonomija mogu nastaviti rasti uz postizanje klimatskih ciljeva i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Dakle, kako mogu pomoći zatvoriti jaz između ambicija i učinka, probiti prepreke prema većem djelovanju i početi stavljati u ravnotežu kratkoročne troškove klimatskih inicijativa s dugoročnim dobrobitima?

Istraživanje nudi nekoliko preporuka za pomoć izvršnim direktorima da započnu, uključujući ugradnju klimatskih ciljeva u cjelokupnu strategiju i svrhu poslovanja, izgradnju povjerenja poduzimanjem vjerodostojnih klimatskih mjera, osnaživanje odbora, poticanje djelovanja dionika, ulaganje u današnje (i sutrašnje) tehnologije i saradnju za poticanje promjena na razini sustava.