Milenijalci i pripadnici generacije Z teže balansu između privatnog i poslovnog života i zalažu se za društvene promjene

Sarajevo, 11. juni 2022. - Prema Deloitteovom globalnom istraživanju milenijalaca i generacije Z za 2022. godinu (Global 2022 Gen Z and Millennial survey), pripadnici generacije Z i milenijalci su duboko zabrinuti za trenutno stanje u svijetu. Oni su zabrinuti zbog rasta troškova života, klimatskih promjena, novčane nejednakosti, geopolitičkih konflikata i pandemije COVID-19, i odlučni su da poduzmu odgovornost za važna pitanja u društvu. Međutim, oni se također bore sa svakodnevnim izazovima kao što su finansijska neizvesnost i velika količina stresa.

„Ovogodišnji izvještaj ukazuje na to da mnogi pripadnici generacije Z i milenijalci preispituju svoje prioritete dok se u isto vreme bore sa stalnim ometnjama i neizvjesnošću u poslednjih nekoliko godina. Ovo je dovelo do preračunavanja na radnom mjestu, pa su mnogi zahtijevali trajne promjene, uključujući višu platu, smisleniji i fleksibilniji posao, više aktivnosti za rješavanje klimatskih promjena, i povećan fokus na dobrobit zaposlenih. Postoji hitna potreba, ali i prilika, za poslovne lidere da redefinišu iskustvo talenata kako bi bolje zadovoljili ljudske potrebe.“, navodi Michele Parmelee, Deloitte Global Deputy CEO i Chief People and Purpose Officer.

Troškovi života su glavna briga

Ove godine, pripadnici generacije Z i milenijalci naveli su troškove života kao svoju najveću brigu, odmah pored klimatskih promjena. Zabrinutost za troškove života može biti simptom vremena u kojem živimo, obzirom na porast inflacije, ali također govori i o problemima koje ove generacije navode posljednjih 11 godina u Deloitteovim istraživanjima: oni se ne osjećaju finansijski sigurno, i duboko su zabrinuti zbog nejednake raspodjele bogatstva u društvu.

Otprilike četvtrtina pripadnika generacije Z (25%) i milenijalaca (21%) kažu da ne mogu lagodno da plaćaju svoje troškove života, a skoro polovina živi „od plate do plate“. Ovo djeluje i na njihovu mogućnost da štede i objašnjava zašto skoro tri od 10 ispitanika nije sigurno da će moći otići u penziju.
Također, oko tri četvrtine ispitanika vjeruje da se nejednakost u bogatstvu povećava, a samo 28% vjeruje da će se ekonomska situacija u njihovim zemljama poboljšati u narednoj godini.

Neki od pripadnika generacije Z i milenijalaca pronalaze druge poslove i redefinišu svoje radne obrasce kako bi ublažili finansijske probleme. Čak 43% pripadnika generacije Z i 33% milenijalaca pronašlo je posao na pola ili na puno radno vrijeme pored svog primarnog posla. Oni također koriste finansijske prednosti rada od kuće, pri čemu se mali, ali rastući procenat seli u jeftinije gradove.

Velika rezignacija dovela radnike do preuzimanja stvari u svoje ruke

Lojalnost zaposlenih je porasla u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, potencijalno zato što je mnogo ljudi promenilo posao tokom prošle godine. Ali i dalje četiri od 10 pripadnika generacije Z i skoro četvrtina milenijalaca žele da napuste posao u naredne dve godine, i otprilike trećina bi to uradila i bez sigurnog novog posla.

Plata, zabrinutost za mentalno zdravlje i sagorijevanje na poslu su glavni razlozi zbog kojih su ispitanici napustili posao u poslednje dvije godine. Ali, kada biraju novi posao, ravnoteža između poslovnog i privatnog života su im, uz učenje i razvoj, glavni prioriteti.

Ispitanici vide fleksibilan rad kao način za pronalaženje ravnoteže u svojim životima: uštedu novca uz odvajanje vremena za ljude i aktivnosti do kojih im je stalo. Tri četvrtine ispitanika kaže da bi više voljeli hibridni ili posao na daljinu, a mnogi bi željeli fleksibilno radno vrijeme.

Svrha je i dalje ključna za regrutovanje i zadržavanje talenata. Skoro dva od pet ispitanika reklo je da su odbili zadatak ili poziciju jer nisu u skladu sa njihovim vrednostima.

U međuvremenu, što se tiče onih koji su zadovoljni društvenim i ekološkim uticajem svojih poslodavaca – zajedno sa njihovim naporima da stvore raznovrsniju i inkluzivniju kulturu – veća je verovatnoća da će ostati kod svog poslodavca dugoročno.

Sve je veći akcenat na klimatskim aktivnostima — i na individualnom i na nivou kompanija

Pitanje klimatskih promjena je i dalje glavna briga generacije Z i milenijalaca. Tri četvrtine ispitanika slaže se da je svijet na prekretnici u rješavanju pitanja klimatske krize, a otprilike dvije trećine ispitanika je već bilo pogođeno teškim vremenskim neprilikama, naglašavajući potrebu za hitnim djelovanjem.
Devet od 10 ispitanika trenutno ulaže napore da zaštiti životnu sredinu – prvenstveno fokusirajući se na svakodnevne radnje kao što su korištenje polovnih i recikliranih predmeta ili nabavka lokalne i organske hrane. Generacija Z i milenijalci su voljni da troše više na održive proizvode, ali finansijska ograničenja mogu im otežati ulaganja u skuplje artikle, kao što su solarni paneli i električna vozila. Ipak, polovina ispitanika je izjavila da planira da obavi ove kupovine u budućnosti.

Malo ispitanika vjeruje da kompanije i vlade država čine dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena. Kao rezultat toga, pripadnici generacije Z i milenijalci zalažu se za više aktivnosti, vršeći pritisak na svoje poslodavce da investiraju u vidljive, svakodnevne ekološke akcije u koje mogu biti direktno uključeni. Zabrana plastike za jednokratnu upotrebu bila je preporuka broj jedan, praćena održivo-orijentisanim pogodnostima i treninzima – konačno osnažujući zaposlene da donose ekološke izbore u svakodnevnom životu.

Poslodavci se više fokusiraju na mentalno zdravlje, ali nivoi stresa i sagorijevanja na poslu ostaju visoki

Nivoi stresa i dalje su visoki među ispitanicima, posebno u generaciji Z. Skoro polovina generacije Z (46%) i oko četiri od 10 milenijalaca (38%) su pod stresom dobar dio ili većinu vremena. I skoro polovina ispitanika osjeća se istrošeno zbog pritiska svog posla – otprilike isti procenat ispitanika kaže da su mnoge njihove kolege nedavno napustile svoje kompanije zbog sagorevanja na poslu. Ovo ukazuje na problem zadržavanja radnika za poslodavce, ali otprilike jedan od pet pripadnika generacije Z i milenijalaca ne misli da njihovi poslodavci to shvataju ozbiljno ili poduzimaju korake da to spriječe.

Istraživanje je pokazalo da generacija Z i milenijalci vjeruju da su njihovi poslodavci više fokusirani na dobrobit i mentalno zdravlje od početka pandemije. Međutim, nešto više od polovine ispitanika smatra da to nije imalo značajnijeg utjecaja na zaposlene.

„Malo je vjerovatno da će se nivoi stresa i anksioznosti ublažiti jer globalne prijetnje i stalna ometanja kao rezultat pandemije nastavljaju da utječu na svakodnevni život generacije Z i milenijalaca i njihov dugoročni pogled na svijet“, dodaje Parmelee. „Poslovni lideri moraju da igraju ulogu u podršci boljem mentalnom zdravlju na poslu i u ublažavanju uzroka stresa i sagorijevanja. Bolji resursi za mentalno zdravlje, postavljanje granica za zaštitu ravnoteže između poslovnog i privatnog života, stvaranje okruženja bez stigmatizacije i osnaživanje svojih ljudi da pokrenu promjene samo su neki od načina na koje lideri mogu podržati bolje mentalno zdravlje na radnom mjestu.”