Saopštenja za javnost

Samopouzdanje je ključno za iduću generaciju vodećih poslovnih ljudi

Ipak, gotovo 90 posto njih radilo bi čak i kada im novac ne bi bio potreban

Budući lideri Srednje Evrope već visoko ocjenjuju svoje kompetencije čak i do dva desetljeća prije nego što dospiju na vodeće pozicije kojima teže i unatoč činjenici da je za većinu prerano temeljiti svoje procjene na praktičnom iskustvu i uspješnosti na radnom mjestu.

Ovo su rezultati najnovijeg Deloitteovog ispitivanja „Prvi koraci na tržištu rada“ za 2015. godinu u kojem je svoja stajališta o radu, životu i obrazovanju iznijelo gotovo 2 500 najboljih i najbistrijih studenata i novih diplomanata s vodećih univerziteta u Srednjoj Evropi.

Istaknuto samopouzdanje

Na pitanje kako bi ocijenili nivo svojih kompetencija, trećina ispitanika svoje je kompetencije procijenila više nego prosječne. „Ovim mladim ljudima nije moguće uputiti kritiku zbog manjka samopouzdanja. Vjera u samoga sebe koju su pokazali dolazi do izražaja i u drugim područjima, pri čemu mnogi vjeruju da napornim radom mogu nadmašiti ostale, a više od trećine ih je navelo da ih njihovi prijatelji odnosno kolege vide kao lidere. “ zaključuje Gavin Flook, Deloitteov stručnjak za talente.

Ipak, mnogi ispitanici iz uzorka nisu zainteresirani za sticanje upravljačkih odnosno rukovodećih uloga — njih 45 posto ima za cilj postati stručnjakom u svom polju, ali ne ciljaju nužno na upravljačke pozicije. „U ekonomiji znanja, konkurentska prednost temelji se na stručnosti koju posjeduje organizacija, tako da je doista ohrabrujuće vidjeti tako velik broj talenata u razvoju diljem regije koji su si već zacrtali put karijere“, nastavlja Flook.

Ipak, s dozom opreza osvrnuo se na velik broj onih koji sebe u budućnosti vide kao lidere, ali pojašnjava: „Liderstvo je zasigurno među ključnim pitanjima globalnog poslovanja današnjice, tako da je, s jedne strane, ohrabrujuće vidjeti mnoštvo koje smatra da posjeduje liderski potencijal“ i nastavlja:
„S druge strane, oni su na tragu trenda ka ‘liderstvu na svim nivoima' u situaciji u kojoj organizacije postaju sve fleksibilnije, a vrijednost se stvara projektima i zadaćama koje odrađuju timovi, pa čak i pojedinci. U takvom okružju, brojne su prilike za liderstvo, čak i ako je sam broj čelnih pozicija u organizaciji sam za sebe ograničen.“

Stav prema radu i nagrađivanju

U odnosu na pitanje koje vrijednosti smatraju najvažnijima, sretan porodični život i dobro zdravlje stavljaju znatno ispred rada u struci, premda time u drugi plan stavljaju i prijatelje, edukaciju i pošten život. Istovremeno, 35 posto od cijelog uzorka izrazilo je stav da se njihov život prvenstveno vrti oko posla.

Također imaju zdrave poglede u odnosu na nagrade koje očekuju za rad. Kao bitno najvažniji faktor prilikom traženja odgovarajućeg posla ističu priliku za sticanje i razvijanje novih vještina. Atraktivna plata je uz određeni odmak na drugom mjestu, a slijede dobra atmosfera i dobri odnosi na radnom mjestu te zadovoljavajući omjer rada i privatnog života. Zanimljivo je da bi njih 87 posto odabralo raditi, pa čak i ako im novac ne bi bio potreban.

Pridobivanje talenata

„Vjerujemo da ovakvi nalazi poslodavcima pružaju nekoliko razloga za optimizam,“ kaže Flook. „Doista je oštra borba u pridobivanju najboljih mladih ljudi, neovisno o tome je li riječ o rukovoditeljima ili stručnjacima određenih profila. No, dobiveni rezultati potvrđuju još nešto iz našeg posljednjeg ispitivanja provedenog 2013. godine, koje je pokazalo da su prilikom odabira posla nematerijalni faktori čija provedba nije skupa jednako važni kao i visoka plaća. Navedeno potvrđuje da se kompanije mogu natjecati za talente i drugim instrumentima, a ne samo finansijskim nagrađivanjem.“

Nasuprot tome, postoji mogućnost da neki ispitanici budu razočarani platama s kojima će se u konačnici morati zadovoljiti. U svih osam zemalja regije obuhvaćenih ispitivanjem očekivana plata bila je viša, a nerijetko i znatno viša od stvarnih prosječnih plata.

Raskorak u edukaciji

Drugi problem utvrđen u Deloitteovom ispitivanju iz 2013. godine i ovaj puta se pokazao tačnim: manjak zadovoljstva studenata s nivoom pripravnosti za svijet rada koju im pružaju univerziteti. U 2015. godini samo je 16 posto ispitanika smatralo da su ih univerziteti dobro pripremili za rad u struci, odnosno za proces potrage za radnim mjestom.

Uprkos tome, gotovo tri četvrtine ispitanika bilo je optimistično u vezi svojih izgleda za pronalaženje odgovarajućeg radnog mjesta kroz iduća tri mjeseca. Ponovno podcrtavajući vjeru u sebe, 89 posto također smatra da će pronalaženje odgovarajućeg posla prvenstveno ovisiti o njihovim vlastitim nastojanjima, iskustvima i kompetencijama.

Uloga osobnosti

„Sastavljajući izvještaj o provedenom ispitivanju utvrdili smo četiri osnovne, uz rad vezane osobnosti među našim ispitanicima“, kaže Flook „To su tzv. „sprinteri“, ambiciozni i samouvjereni pojedinci, zatim predani i ozbiljni tzv. „entuzijasti“, uravnoteženi i zreli „višebojci“ i nešto manje motivirani „promatrači“.

Future Leaders want to be seen - check out what's on their wall...

Je li Vam ovo bilo korisno

Povezane teme