Saopštenja za javnost

Financijski direktori u Bosni i Hercegovini za 2014. predviđaju stagnaciju privrede

Saopštenje za javnost

Istraživanja stavova finansijskih direktora

Sarajevo, 06. marta 2014. – Čak 71 posto finansijskih direktora kompanija iz Bosne i Hercegovine za 2014. predviđa stagnaciju privrede, pokazuju rezultati Deloitteovog Istraživanja stavova finansijskih direktora1 , provedenog koncem prošle godine. Takođe, više od polovice ispitanika navodi da je opšti nivo finansijske i privredne nesigurnosti s kojom se susreće njihova kompanija visok. Uprkos tome, razloga za optimizam ima, s obzirom da 57,4 posto ispitanika finansijske izglede svoje kompanije ocjenjuje boljima no što su bili prije pola godine.

U ovoj će godini finansijski direktori u Bosni i Hercegovini prvenstveno biti fokusirani na smanjenje indirektnih i direktnih troškova, a zatim i na povećanje prihoda na postojećim i novim tržištima. „Finansijski direktori kompanija iz naše zemlje u ovoj će se godini najmanje baviti novim ulaganjima. Ovakav rezultat ne iznenađuje uzme li se u obzir da je ¾ ispitanika navelo da trenutno nije dobro vrijeme za izlaganje kompanije većim bilančnim rizicima.“, navodi Sabina Softić, partner u Deloitteu te nastavlja „Zanimljivo, Bosna i Hercegovana u ovom segmentu spada u skupinu srednjoeuropskih zemalja sklonijih rizicima te su u tom kontekstu pozitivnije stavove među 14 zemalja obuhvaćenih istraživanjem iskazali jedino u Rumuniji, Češkoj, Poljskoj i Litvi.

Istraživanje je pokazalo da se u idućem periodu očekuje i blaži porast nezaposlenosti, pa tako 42 posto ispitanika ne očekuje nikakve promjene, dok istovremeno 38 ispitanika očekuje umjeren rast broja nezaposlenih, a 4 posto očekuje da će nezaposlenost znatno porasti. S druge strane, u području finansija se predviđa vidljiv manjak kvalifikovanih zaposlenika, osobito na srednjem i visokom rukovodećem nivou.

U pogledi izvora finansiranja, gotovo polovica (49%) finansijskih direktora ove godine ne očekuje nikakve promjene koeficijenta finansiranja u svojim kompanijama. S druge strane, 28
posto ima za cilj smanjiti koeficijent, a njih 23 posto cilja ka povećanju koeficijenta finansiranja. Dvadeset i sedam posto ispitanih finansijskih direktora smatra da će dobivanje kredita biti težano. Ipak, velika većina vjeruje da će krediti biti uobičajeno dostupni, dok udio onih koji kredite smatraju lako dostupnima iznosi svega 9 posto. „Ovakvi su nalazi u skladu sa makroekonomskim podacima koji ukazuju na povećanje domaće štednje i depozita.“, komentira Softić te nastavlja „Rastući udio loših kredita primorava banke na izdvajanje dodatnih rezervisanja i definisanje nepovoljnih uslova finansiranja, što je u skladu s očekivanim porastom troškova finansiranja, iako tek njih 6 posto vjeruje da će to povećanje biti značajno.“

Finansijski direktori u BiH također očekuju da će u idućih 12 mjeseci u prvom planu biti preustroj ili restrukturiranje poslovanja (71%), što je u skladu sa strategijom smanjenja troškova i fokusom na bolje korištenje dostupnih resursa. U BiH 53% finansijskih direktora smatra da će u idućih 12 mjeseci doći do porasta broja spajanja i preuzimanja, što je donekle u skladu s najnovijim trendovima u Evropi. S druge strane, 37 posto ispitanika smatra da neće doći do
bitnog pomaka u tom dijelu, a 10 posto očekuje da će doći do pada aktivnosti spajanja i preuzimanja. „Zaduživanje kod banaka i dalje je atraktivnije od prikupljanja kapitala.“, navodi Softić.

Na razini Srednje Evrope indeks povjerenja finansijskih direktora upućuje na pojavu blagog optimizma. Ipak, unatoč naznakama optimizma, većina finansijskih direktora Srednje
Evrope smatra da još nije vrijeme za izlaganje većim bilančnim rizicima. Zbog očekivanog porasta troškova finansiranja mnogi planiraju smanjiti finansiranje tuđim sredstvima. Većina finansijskih direktora Srednje Evrope slaže se da je glavni prioritet za iduću godinu jednostavno povećati prihode.

1 Istraživanjem, provedenim tijekom oktobra i novembra 2013., obuhvaćeno je gotovo 600 finansijskih direktora najvećih kompanija u 14 zemalja Srednje Europe (Albanija & Kosovo, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Madžarska, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka i Slovenija).

Je li Vam ovo bilo korisno