Saopštenja za javnost

Uticaj OECD projekta BEPS na poreske prihode Bosne i Hercegovine

Base Erosion and Profit Shifting (BEPS)

Emir Ibišević, menadžer u Deloitteovom Odjelu za porezno savjetovanje, analizira uticaj BEPS-a na poreske prihode Bosne i Hercegovine

Istraži sadržaj

Sarajevo, 30. aprila 2015. - Globalizacija i digitalizacija svaki dan mijenjaju izgled ekonomije pojedinih država. Nekadašnje pretežno proizvodne ekonomije su se orijentisale ka uslužnim djelatnostima kao što su bankarstvo, investicioni fondovi, informacione tehnologije, inženjering i drugi sektori. Uporedo zakonska i poreska regulativa nije pratila globalne trendove, što je dovelo do potrebe da se izvrši reforma zaostalih sistema.

OECD je zauzeo koordinatorsku poziciju u reformi sistema i još 2013. godine pokrenuo niz konsultatitvnih procesa sa članicama Organizacije, kao i državama posmatračima u svrhu sveobuhvatne reforme čime se obilježava pokretanje BEPS projekta.

Cilj BEPS-a jeste da se uvede pravednije oporezivanje, zadržavanje prihoda u državi kojoj taj prihod zaista i pripada, kao i umanjenje mogućnosti poreske evazije.

BEPS bi trebao u konačnici pružiti vladama jasna internacionalno primjenjiva rješenja za sprečavanje agresivne strategije korporativnih poreza (što uključuje porez na dobit prema propisima BiH) koja eksploatišu nedostatke postojećeg sistema radi umjetnog premještanja dobiti u lokacije koje su predmet povoljnijeg poreskog tretmana.

OECD je zasnovan na BEPS akcionom planu koji je odobren od strane G20 u julu 2013. godine, a koji je identifikovao 15 ključnih područja koje je potrebno adresirati tokom 2014./2015. godine. Prema planu izvještaj o ishodu BEPS projekta će biti dostavljen Ministrima finansija G20 država krajem 2015. godine, zajedno sa planom o sljedećim koracima kao i rasporedom za implementaciju.

BEPS pokriva 15 tačaka, od kojih smo identifikovali određene tačke koje bi mogle ostvariti najveći uticaj na Bosnu i Hercegovinu:

  • Tačka 1: Adresiranje poreskih izazova uslijed digitalizacije ekonomije;
  • Tačka 4: Ograničenje erozije poreske osnovice putem odbitka troškova kamata i drugih finansijskih isplata;
  • Tačka 5: Efikasnije sprječavanje štetnih poreskih praksi, uzimajući u obzir transparentnost i suštinu;
  • Tačka 6: Sprječavanje iskorištavanja Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja;
  • Tačka 7: Sprječavanje umjetnog izbjegavanja statusa stalne poslovne jedinice;
  • Tačka 8, 9 i 10: Osigurati da su transferne cijene u skladu sa kreiranjem vrijednosti / nematerijalnim sredstvima / preuzetim rizikom i kapitalom / ostalim visokorizičnim transakcijama;
  • Tačka 13: Preispitavanje dokumentacije o transfernim cijenama.

Uvidom u prethodne tačke možemo zaključiti da su se sve države članice OECD-a aktivirale u svrhu zaštite svog prava na oporezivanja prihoda u skladu sa međunarodnim propisima i praksom što će se svakako odraziti i na poreske prihode u Bosni i Hercegovini. Naime, u zavisnosti od vrste transakcije izmjene inostranih propisa, odnosno promjene međunarodnih principa oporezivanja, mogu indirektno dovesti do uvećanja ili smanjenja poreske osnovice u BiH.

Jedan od konkretnih primjera gdje BEPS može biti od uticaja jeste postojanje prakse određenih međunarodnih korporacija da pružaju podršku svojim podružnicama u BiH – uslugama ili finansiranjem – bez ugovorene naknade. Ovakva praksa je prihvatljiva sa aspekta BIH, jer se time ne uvećavaju troškovi poslovanja lokalnog društva i veća je osnovica za oporezivanje lokalno. Međutim, ukoliko se zauzme međunarodni stav da se svi prihodi/troškovi trebaju prikazati u državi kojoj zaista i pripadaju, većina ino kompanija će ovakve troškove ubuduće prefakturisati/alocirati lokalnom licu što znači manje oporezivog prihoda u BiH.

Sa druge strane, smatramo da BiH propisi nisu adekvatno pratili međunarodne trendove što znači da su mnogi mehanizmi oporezivanja zanemareni ili nedovoljno iskorišteni u lokalnim okvirima, odnosno posljedica zaostatka legislative za tokovima globalizacije/ digitalizacije jeste stvaranje pravne nesigurnosti za mnoge poreske obveznike. Napominjemo da poreska politika koja poštuje međunarodne principe i koja je pravno jasno definisana predstavlja korist za kompanije, poreske uprave zadužene za provedbu zakonskih akata, kao i cjelokupnu državu, jer se time štiti prihod svih strana.

U mehanizme koji bi mogli da služe kao zaštita domaće poreske osnovice spadaju transferne cijene, stalno mjesto poslovanja, kapitalni dobici, utanjena kapitalizacija i porez po odbitku. Iako su određeni mehanizmi već zastupljeni u poreskoj legislativi, isti nisu dovoljno decidno definisani što onemogućuje potpunu primjenu u praksi, kako poreskih obveznika, tako i poreskih organa.

Usvajanje BEPS plana će imati značajne efekte na poslovanje međunarodnih korporacija u svijetu, pa posljedično i u Bosni i Hercegovini (iako BiH nije članica OECD) – jedino se pitanje postavlja koji oblik će takva promjena uzeti i da li će lokalno zakonodavstvo na vrijeme poduzeti adekvatne mjere da se zaštite prihodi države, ali i da se uklone pravne nesigurnosti prilikom poslovanja. Smatramo da je strateški orijentisana i pravovremena reakcija krucijalna za fiskalni sistem Bosne i Hercegovine.

Saznajte više o BEPS-u na OECD webu.

Više o BEPS-u

OECD BEPS web

Je li Vam ovo bilo korisno