Deloitteova istraživanja

Izvještaj o aktivnostima istraživanja i razvoja

za 2016. godinu

U istraživanju, koje je provedeno tijekom prve polovice 2016. godine, sudjelovalo je 400 tvrtki iz Češke, Estonije, Hrvatske, Latvije, Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke.

U istraživanju sudjelovalo 40 tvrtki iz Hrvatske.

Glavni nalazi istraživanja

  • Usporedba rezultata ovogodišnjeg ispitivanja s rezultatima ispitivanja iz 2015. godine pokazuje da poduzetnici imaju u planu znatno povisiti svoja ulaganja u istraživanje i razvoj, i kroz idućih godinu do dvije dana (45 %), ali i idućih tri do pet godina (57 %).
  • Glavni motivi poduzetnika za veća ulaganja u istraživanje i razvoj su dostupnost više vrsta pogodnosti, što im omogućuje kombiniranje bespovratnih sredstava s poreznim olakšicama i slično, te dostupnost stručnih i iskusnih istraživača.
  • Većina poduzetnika (71 %) nastavlja surađivati s vanjskim partnerima kao što su sveučilišta i istraživački instituti, što se pokazuje korisnim za obje strane.
  • Ono što najviše zabrinjava poduzetnike u svim ispitanim zemljama je nesigurnost ishoda nadzora mjerodavnih poreznih uprava nad obračunavanjem korištenih poreznih poticaja i olakšica, definiranja aktivnosti istraživanja i razvoja, kao i manjak stručnih i iskusnih istraživača.
  • Najveći dio poduzetnika uglavnom koristi vlastite pravilnike o čuvanju poslovne tajne kao sredstvo zaštite vlastitog stručnog znanja i iskustva i intelektualnog vlasništva (69 %), slijede ih patenti i korisni modeli (40 %) te trgovački žigovi (31 %).
Rezultati kompletnog istraživanja na engleskom jeziku

Spor napredak

U 2015. godini hrvatski sektor istraživanja i razvoja nije se bitno promijenio. Početkom 2016. godine Hrvatska je dovršila i donijela svoju Strategiju pametne specijalizacije. Zahvaljujući tome, organizacijama iz privatnog i javnog sektora sada je dostupno 665 milijuna eura za djelatnosti istraživanja i razvoja te inovacije, i to u sklopu cilja „Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija“ Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ (OPKK) za razdoblje 2014. - 2020. godine. No, pozivi za podnošenje prijava za projekte stalno se odgađaju i tako priječe ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije te usporavaju razvoj Hrvatske.

Uz to, porezni režim hrvatske vlade, prema kojem su porezne olakšice za istraživanje i razvoj bile dostupne poduzetnicima, obustavljen je krajem 2014. godine, pri čemu se trenutno ne razmatra mogućnost daljnje primjene olakšica.

Hrvatskim poduzetnicima su tijekom 2015. godine putem Hrvatske agencije za malo i srednje poduzetništvo (HAMAG-BICRO) i iz središnje financiranog okvira za programe Europske unije, kao što su Horizon 2020 i Eurostars, bile dostupne nacionalne potpore za istraživanje i razvoj.

U brojkama

Ovogodišnje ispitivanje istraživanja i razvoja pokazuje da je 30 posto poduzetnika koji su sudjelovali u ispitivanju smatralo da će više od 10 posto svog prometa utrošiti na istraživanje i razvoj. Općenito, postotak prihoda utrošen na aktivnosti istraživanja i razvoja zapravo je sličan lanjskoj brojci. Tek tri posto ispitanika tvrdi da ne zna koliko ulažu u istraživanje i razvoj, što je znatno ispod prošlogodišnjih 13 posto koji nisu mogli brojčano izraziti visinu ulaganja u istraživanje i razvoj. Ti rezultati govore u prilog tome da hrvatski poduzetnici imaju manje problema s definiranju aktivnosti koje bi spadale u istraživanje i razvoj.

Većina ispitanika planira povećati svoja ulaganja u istraživanje i razvoj, kroz kraći (48 %) i dulji (68 %) rok. Zabilježen je i jedva zamjetan uzlazni trend ulaganja u istraživanje i razvoj.

Prema odgovorima ispitanika, domena intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj malo se promijenila u odnosu na lani. Nedvojbena većina poduzetnika (75 %) svoje intelektualno vlasništvo te stručna znanja i iskustva (know-how) još uvijek štiti vlastitim pravilnicima o čuvanju poslovne tajne.

Čimbenici utjecaja

Najčešće isticani vanjski čimbenici kao zamašnjaci ulaganja u istraživanje i razvoj isti su već tri godine, a dostupnost više vrsta pogodnosti spominje se najčešće, zatim slijedi potreba za većim naglaskom na bespovratnim sredstvima za ulaganje u istraživanje i razvoj u odnosu na porezne poticaje.

Informiranost kao nužnost

Premda 43 posto ispitanika tvrdi da su im poznati porezni poticaji, točno trećina je odgovorila da su im sve vrste poticaja za istraživanje i razvoj poznate i da ih koriste. Ipak, riječ je o još uvijek niskim postocima, što sugerira da poslovni subjekti trpe posljedice nedovoljne informiranosti.

Tu je i nedostatak resursa koji bi omogućili ispravo prepoznavanje onih aktivnosti koje zadovoljavaju kriterije za dobivanje poreznih poticaja odnosno olakšica za istraživanje i razvoj (30 %) i nejasna pravila za određivanje visine poticaja (28 %).

Uz to, najveći dio poduzetnika (58 %) tvrdi da im je potrebna veća financijska potpora, što nije iznenađujuće.

Usporedba s rezultatima prošlogodišnjeg ispitivanja ne pokazuje bitnu razliku, što znači da ispitivanje provedeno za 2016. godinu potvrđuje nastavak trenda iz 2015. i 2014. godine. Takvi nalazi odražavaju trenutno stanje u Hrvatskoj nakon odustajanja vlade od programa poreznih poticaja u 2014. godini. I dok su u pripremi novi pozivi za prijavu radi dodjele bespovratnih sredstava Europske unije za istraživanje i razvoj, može se ustvrditi da trenutno nema nikakvog sustava poreznih olakšica odnosno bespovratnih sredstava za istraživanje i razvoj.

No, istraživanje i razvoj u Hrvatskoj vjerojatno će se promijeniti nabolje nastupom faze provedbe Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.“. Uspješnost programa u pogledu istraživanja i razvoja ovisit će o mjeri u kojoj će se hrvatski poduzetnici informirati o mogućnostima koje su im dostupne putem fondova EU i njihovoj spremnosti da preuzmu ključnu ulogu u intenziviranju istraživanja i razvoja u regiji.

Ulaganje u istraživanje i razvoj

Predviđanja glede izdvajanja za I&R u nadolazećim godinama

Je li Vam ovo bilo korisno?