Deloitteova istraživanja
Investiranje u Srednju Europu
Korak u pravom smjeru
Glavni motivator investitora koji se bave izravnim prekograničnim ulaganjima u pravilu je ili ući na nova i rastuća tržišta, ili smanjiti troškove. Zemlje Srednje Europe podjednako su zastupljene u objema kategorijama. Ova publikacija nudi korisne upute potencijalnim investitorima kojima je Srednja Europa na radaru.
Zašto investirati u Srednju Europu?
Srednjoeuropska regija, kao zasebna cjelina unutar Europske unije, odlikuje se relativno niskim troškovima rada, povoljnim poreznim okružjem te poreznim poticajima, a od ljeta 2013. godine i solidno rastućim BDP-om u većini ekonomskih sektora regije. U proteklih deset godina, tržišta Srednje Europe istisnula su južnoeuropska tržišta kao što su španjolsko, portugalsko i grčko s pozicije jeftine radne snage. Ipak, daleko od toga da su niske naknade za rad jedino što tržišta Srednje Europe čini primamljivima. Posljednjih godina, a i u novije vrijeme, zamjetan je veći raskorak u rastu između južnih, tzv. perifernih tržišta Europske unije, koja su u ekonomskim previranjima, dok glavna tržišta, ona u Srednjoj Europi, proživljavaju relativan procvat. Investitori također mogu ostvariti dobar omjer vrijednosti u odnosu na sredstva uložena u rad jer se većina stranih trgovačkih društava slaže da je kvaliteta radnika u Srednjoj Europi općenito relativno dobra u usporedbi s drugim europskim tržištima i tržištima u razvoju.
Kako u Kini i na nekim drugim tržištima u razvoju plaće ubrzano rastu, skup vještina, blizina i kulturološka bliskost, zajedno sa znanjem stranih jezika, čine srednjoeuropsku regiju još privlačnijom.
Neke zanimljivosti o Srednjoj Europi
- Glavni dio srednjoeuropske regije bilježi relativan rast, a sama Srednja Europa osmerostruki rast BDP-a u odnosu na onaj zabilježen 2015. i 2016. godine u zemljama Latinske Amerike!
- Poljska je jedna od najuspješnijih zemalja svijeta u kategoriji tranzicijskih tržišta.
- Povjerenje potrošača u Mađarskoj i Češkoj je u 2014. i 2015. godini zabilježilo najveće pozitivne pomake, i globalno, i na razini Europe.
- Kad eurozona poraste za dodatnih 1 posto, regija Srednje Europe zabilježi dodatni rast od 1,3 posto.
- Jugoistočna Europa, osim Rumunjske, nije imala dobre rezultate zbog strukturnih ekonomskih problema kao što su deficit državnog proračuna, visina zaduženosti i loša raspodjela financijskih sredstava, pri čemu Srbija inzistira na mjerama štednje u okolnostima sporog rasta.
- Tržišta Jugoistočne Europe zaostaju u razvoju za glavnim tržištima Srednje Europe oko devet do osamnaest mjeseci, no do sredine 2016. godine uhvatila su korak u dijelu koji se odnosi na BDP zahvaljujući gotovo tropostotnom rastu BDP-a.
