Investing in Central Europe

Analiza

Proračuni Grada Zagreba i povezanih gradskih poduzeća pod velikim pritiskom

Piše Gordan Kožulj, viši menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja

Proteklih nekoliko mjeseci pokazalo je koliko se i najveće svjetske gospodarske sile teško nose sa problemima proizašlim uslijed pandemije korona virusa. Gotovo cijeli svijet ulazi u najveću gospodarsku krizu od Drugog svjetskog rata. No, na to dodajte razorni potres kao i nezavidne polazne pozicije po pitanju likvidnosti i zaduženosti, pa možemo dobiti perspektivu stanja Grada Zagreba i povezanih gradskih poduzeća

Dvomjesečno zaustavljanje gospodarstva i štete uzrokovane potresom doveli su do velikog udara na gradske financije. Grad Zagreb bilježi niže porezne prihode, rashodovna očekivanja rastu uslijed potrebe za obnovom ključne gradske infrastrukture (škola, vrtića, bolnica, muzeja, itd.), a problemi s likvidnosti traju već neko vrijeme.

Grad Zagreb ima vrlo mali manevarski prostor da unutar svog proračuna amortizira neočekivane vanjske udare, a posebice kada je u pitanju sinergijski učinak višestrukih destruktivnih događaja. Naime, Grad je limitiran u prikupljanju vlastitih poreznih prihoda jer država definira parametre ključnih poreza (kao što su porezna osnovica, porezna stopa itd.), a jedina iznimka je prirez porezu na dohodak čije uvođenje ovisi o odlukama predstavničkih tijela Grada Zagreba. U drugu ruku, gradski rashodi su dugoročno opterećeni subvencijama gradskim poduzećima ili poput plaća zaposlenika zabetonirani kolektivnim ugovorima. U isto vrijeme, zamrzavanjem cijena usluga, zaustavljanjem rada (npr. naplata javnog parkinga) i smanjenjem prodaje usluga (npr. karata u javnom prijevozu) zbog uvođenja karantenskih mjera, dodatno je otežana financijska pozicija gradskih poduzeća te je povećana njihova ovisnost o gradskom proračunu.

Jedini način da Grad i gradska poduzeća servisiraju svoje obaveze i zadrži likvidnost je povećavanje zaduživanja, koje je već sada prilično veliko. Zapravo, upravo je u procesu prikupljanje bankovnih ponuda za novo kreditno zaduženje Grada Zagreba u vrijednosti 350 milijuna kuna. Pri tome je dobro podsjetiti da se netom prije ove krize Zagrebački holding dodatno zadužio u vrijednosti 150 milijuna kuna, kao i ZET ugovaranjem kredita u vrijednosti od 537 milijuna kuna za izgradnju žičare. Pomalo neopaženo je u jeku korona krize krajem ožujka ove godine prošla informacija da je agencija za procjenu kreditnog rejtinga Standard and Poor´s (S&P) promijenila izglede Grada iz stabilnih u negativne, potvrđujući svoju dugoročnu ocjenu kreditne sposobnosti „BB“, što predstavlja „junk bond“ kategoriju koja je po definiciji rizičnija investicija čime se poskupljuje zaduživanje.

Više nego ikada, funkcioniranje Grada u ovim teškim vremenima ovisi o suradnji sa Središnjom državom. Naime, slamku spasa Grad je očekivao od Države kroz donošenja posebnog zakona koji bi uređivao obnovu Zagreba i sufinanciranje iste. Također, Grad je inicirao prema Vladi i prijedlog izmjene tri zakona vezana uz financiranje lokalne i regionalne samouprave (Zakonom o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, Zakonom o proračunu i Zakonom o izvršenju proračuna) kako bi se mogao neograničeno zaduživati. Međutim, donošenjem nedavne odluke o raspuštanju Sabora mogućnosti za pravovremeno donošenje novog Zakona ili izmjene postojećih su zatvorene.
Druga poluga za spas likvidnosti Grad traži u prodaji imovine. Pri tome najbržu i financijski najznačajniju realizaciju očekuje od prodaje udjela u trgovačkom društvu APIS IT. No i u ovom slučaju, jedini ozbiljni kupac može biti država koja je prije par godina i pokazivala interes za kupnju, ali u trenutnim okolnostima i političkim odnosima, vjerojatnost te transakcije je mala. Iz svega navedenog postavlja se pitanje je li Grad Zagreb u svojim najtežim trenutcima u posljednjih nekoliko desetljeća ostao bez važnog partnera?

Jedino što preostaje Gradu je transformacija svog Kriznog stožera iz onoga fokusiranog na civilnu zaštitu od virusa, prema Kriznom stožeru za upravljanje financijskom krizom. Uspostavu ovakvog stožera zahtijeva osnivanje ekspertnog tima, ojačanog agilnom organizacijskom strukturom te informatičkim alatom za generiranje različitih simulacija. Na taj način Grad bi imao sposobnost donošenja brzih i informiranih odluka potrebnih da se kvalitetno odgovori na financijske izazove koji slijede. Postojanje stručne podrške u provedbi takvog koncepta nije upito obzirom da postoje praktična iskustva na primjerima dobrih praksi iz bližeg okruženja, pitanje je samo volje i odlučnosti Grada da se krene u neophodno krizno upravljanje svojom financijskom budućnošću. 

Piše: Gordan Kožulj, viši menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja