CEE Banking M&A Study 2018

Deloitteova istraživanja

Dinamika spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru Srednje Europe

Višestruki čimbenici potiču dodatnu konsolidaciju

CEE Banking M&A Study 2018

Istraži sadržaj

O studiji

S obzirom na uspjeh koji je polučila naša prethodna studija o neprihodujućim kreditima pruživši pregled tržišta u 12 država Srednjoj Europe i Baltika, kao vodeći pružatelj savjetodavnih usluga ne samo u području kreditnih portfelja, već i equity transakcija u bankarskom sektoru, odlučili smo provesti novu studiju o dinamici spajanja i preuzimanja bankarskog sektora u Srednjoj Europi i Baltiku obradivši pri tom Poljsku, Češku, Slovačku, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Hrvatsku, Bugarsku, Srbiju te Estoniju, Latviju i Litvu.

Najnoviji financijski rezultati bankarskog sektora za ovu regiju su ohrabrujući jer ukazuju na stabilnost financijskog sektora, koju su obilježili stabilne stope adekvatnosti kapitala, smanjenje udjela neprihodujućih kredita u ukupnim plasmanima banaka, kao i porast profitabilnosti u većini zemalja. Riječ je o pozitivnim kretanjima koji su popraćeni stabilnim makroekonomskim okruženjem, rastom gospodarstava, porastom kreditiranja kao i poboljšanim uvjetima na tržištu rada u većini zemalja Srednje Europe i Baltika.

Uz digitalnu transformaciju, konsolidacija bankarskog sektora je drugi vodeći trend koji je potaknut stalnom potrebom za postizanjem veće učinkovitosti u poslovanju kroz ekonomije razmjera i sinergije koje se mogu postići konsolidacijom. Također, u nekoliko zemalja Srednje Europe, još uvijek je veliki broj relativno malih banaka sa tržišnim udjelom ispod 2%, te je za očekivati da će se financijska tržišta još više konsolidirati.

Ključni nalazi:

  • Dinamika spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru još uvijek je dobra, iako u laganom padu s ukupno 20 transakcija, od kojih je 14 zatvoreno, a 6 je još u tijeku od 2017. do rujna 2018. u odnosu na 2015. kad je bilo sklopljeno ukupno 19 transakcija.
  • U razdoblju od 2015. do rujna 2018. najviše transakcija spajanja i preuzimanja bilo je u Poljskoj (8 transakcija), Mađarskoj (8 transakcija), Srbiji (7 transakcija) i Rumunjskoj (6 transakcija). U Hrvatskoj je u promatranom razdoblju bila najvažnija transakcija preuzimanja Splitske banke od strane mađarske OTP banke, koja je ujedno i kupac sa najviše zatvorenih transakcija u Srednjoj Europi.
  • U promatranom razdoblju najaktivniji prodavatelji su bili Raiffeisen banka sa 4 transakcije, kao i četiri grčke banke Piraeus Bank, Nacionalna banka Grčke, Alpha Bank i Eurobank, koje su zajedno prodale 7 banaka.
  • Analize pokazuju da je smanjenje broja transakcija rezultat povoljnijeg makroekonomskog okruženja kao i stabilnijeg bankarskog sustava u odnosu na prethodno razdoblje. Porast kreditne aktivnosti, smanjenje udjela neprihodujućih kredita u ukupnoj imovini banaka, povećanja profitabilnosti, smanjilo je pritisak za neminovnim daljnjim spajanjima i preuzimanjima u kratkom roku. Međutim, u srednjom, očekuje se značajnija konsolidacija sektora koja će biti potaknuta potrebom za postizanjem veće učinkovitosti i ostvarenjem jačih povrata dioničarima.
  • U 12 promatranih zemalja Srednje Europe i Baltika, stopa adekvatnosti kapitala bila je stabilna te je u prosijeku iznosila 21%. U Hrvatskoj je stopa adekvatnosti kapitala iznosila 23.3% krajem 2017. dok je najniža bila u Mađarskoj od 16.8% krajem 2017.
  • Imovina bankarskog sektora povećala se za 11% u 2017. u odnosu na 2016. Kvaliteta imovine bankarskog sektora također se poboljšala, najviše zbog povećanih mjera rizika posebno kod novih plasmana, kao i snažnijeg gospodarskog oporavka, što se odrazilo na kvaliteti potražnje i boniteta kućanstava i korporacija. Prosječan udio neprihodujućih kredita iznosio je u prosjeku 6,1 % u 2017., što je za 1,5 % manje nego u 2016. Međutim, u Hrvatskoj je udio neprihodujućih kredita još uvijek razmjerno visok od 14% krajem 2017. te unutar korporativnog sektora 22.2% što ga čini najvišim od 12 promatranih zemalja. Najniži udjeli neprihodujućih kredita u ukupnoj imovini bankarskog sektora su u Latviji od 2.9% te Estoniji od 3%.
  • Bankarska tržišta u većini analiziranih zemalja su umjereno koncentrirana, s još uvijek velikim brojem banaka uključujući i značajan broj malih banaka s tržišnim udjelom manjim of 1.5% stoga se očekuje da će koncentracija dodatno rasti, velikom dijelom kroz konsolidaciju.

Je li Vam ovo bilo korisno?