Analiza

Što se kuha u Saboru?

Pravne novosti, lipanj 2014.

NOVOSTI

Zaštita potrošača

U Narodnim novinama br. 41/14 je objavljen novi Zakon o zaštiti potrošača („ZZP“) kojim su uvedena nova pravila koja se odnose na odnose između trgovaca i potrošača.

ZZP će stupati na snagu postupno, u tri faze. Prvi dio ZZP-a već je stupio na snagu 8. travnja 2014. g. Sljedeći dio odredbi ZZP-a će stupiti na snagu 13. lipnja 2014. dok će posljednji, treći dio stupiti na snagu 1. siječnja 2015.godine. Do potpunog stupanja na snagu adekvatno će se primjenjivati odredbe starog Zakona o zaštiti potrošača (NN 79/07 - 56/13).

U odnosu na stari ZZP, novi ZZP donosi najznačajnije novosti u vezi s prodajom proizvoda po sniženim cijenama (popusti). U tom smislu ZZP nameće obvezu trgovcima, da robu tijekom popusta obvezno označava dvjema vrstama cijena - redovitom i sniženom.

Ova obveza se odnosi na sve vrste popusta tj. na sezonske popuste, koji se mogu primijeniti unutar tri propisana vremenska perioda (prosinac/siječanj, travanj i kolovoz) i koji u kontinuitetu ne može trajati dulje od 60 dana, zatim na akcijske prodaje, rasprodaje vezane uz prestanak rada trgovca ili zatvaranja maloprodaje, te na rasprodaje manjkavih proizvoda ili proizvoda kojima uskoro istječe rok trajanja.

ZPP predviđa dodatna pravila za svaku određenu prodaju s popustom. Neke od prodaja su vremenski ograničene, a kršenje propisanih pravila može dovesti do prekršajne odgovornosti trgovca.

S obzirom na ugovore na daljinu, ZPP sadrži dodatne odredbe o određenju, izvršavanju i otkazu takvih ugovora. Prema novom ZPP-u potrošač može otkazati ugovor sklopljen na daljinu ili ugovor sklopljen izvan prostorija trgovca u roku od 14 dana, bez obveze potrošača da navede razlog za otkaz ugovora.

Vezano za pružanje javnih usluga (isporuke plina, vode, električne energije itd.), ZZP propisuje novu obvezu za pružatelje javnih usluga prema kojoj su isti dužni informirati potrošače o njihovim neplaćenim obvezama prilikom izdavanja računa. Nadalje, takvi pružatelji usluga više neće moći započeti ovršni postupak protiv potrošača u odnosu na iznos kojeg je potrošač osporio, sve dok predmetni sudski ili izvansudski postupak ne bude završen, čime se potiče potrošače da aktivno štite svoja prava.

ZZP također regulira plaćanje predujmova u slučaju kada trgovac nije u mogućnosti isporučiti dobro ili uslugu. Prema novom ZZP-u trgovac je u tom slučaju dužan vratiti primljeni predujam zajedno s kamatama.

ZZP također propisuje jasna pravila za snošenje troškova vještačenja u slučaju spora između potrošača i trgovca u vezi dokazivanja postojanja i opsega materijalnog nedostatka određenog proizvoda.

Ambalažni materijal, (plastične vrećice, papirnate vrećice, itd.) koje na sebi imaju logo ili tvrtku trgovca, više se ne smatraju promotivnim materijalom kao prema starom ZZP-u tako da sukladno novom ZZP-u trgovci mogu naplatiti potrošaču navedeni ambalažni materijal kao i bilo koji drugi proizvod.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

Od 1. siječnja 2015. godine poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika morat će početi primjenjivati Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13). Poslodavci će svoju obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom trebati izračunati na temelju ukupnog broja osoba koje zapošljavaju i djelatnosti u koju su razvrstani prema NKD-u. Ovisno o svojoj djelatnosti poslodavci će imati obvezu zaposliti broj osoba s invaliditetom koji odgovara 2-6% ukupnog broja radnika kod tog poslodavca. Detalji o obvezi zapošljavanja objavljeni su Pravilniku o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 44/14).

Prema odredbama Zakona i Pravilnika smatrat će se da su poslodavci ispunili svoju obvezu u smislu propisa ako angažiraju osobe s invaliditetom i na neki sličan način, a ne isključivo zaključivanjem radnog odnosa na puno radno vrijeme. Tako u obzir dolaze i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji, ugovor o obavljanju prakse, stipendiranje studenata, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa te ugovor o djelu.

Dodatno, svi poslodavci, bez obzira na broj radnika, kod kojih je osoba s invaliditetom već zaposlena, prijavljuju podatak o invaliditetu radnika u sustav HZMO-a putem obrasca M-3P na način da u obilježju 22. – Status osobe s invaliditetom, zaokruže taj podatak i upišu podatak o datumu promjene (koji ne može biti raniji od datuma stjecanja svojstva osiguranika prema uspostavljenoj prijavi osiguranja-tiskanici M-1P). Ako je datum nastanka invaliditeta kasniji od datuma stjecanja svojstva, upisuje se datum nastanka invaliditeta.

Jačanje prava mobilnih radnika unutar EU

Na EU razini usvojena je nova Direktiva 2014/54/EU od 16. travnja 2014 o mjerama za lakše ostvarivanje prava radnika u kontekstu slobode kretanja radnika. Države članice imaju dvije godine za implementaciju Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Direktiva ima za cilj uklanjanje postojećih prepreka za slobodno kretanje radnika, kao što su nedostatak svijesti o propisima EU-a među javnim i privatnim poslodavcima, te problema s kojima se suočavaju mobilni radnici u dobivanju informacija i pomoći pojedinim državama članicama. S ciljem prevladavanja tih prepreka i sprječavanja diskriminacije, Direktiva zahtijeva od država članica da osiguraju slijedeće:

  • da jedno ili više tijela na državnoj razini pruža potporu i pravnu pomoć radnicima migrantima iz EU vezano za ostvarivanje njihovih prava;
  • djelotvornu pravna zaštitu prava i
  • lako dostupne informacije na više od jednog jezika EU-a o pravima koja uživaju radnici migrantima iz EU i osobe koje traže posao.

EU SUDSKA PRAKSA

Zaštita radnika za vrijeme roditeljskog dopusta

Europski sud pravde u slučaju br. C-588/12 odlučivao o situaciji u kojoj radnik zaposlen na puno radno vrijeme temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme koristio pravo na rad u kraćem radnom vremenu uz korištenje roditeljskog dopusta. Tijekom tog razdoblja ,poslodavac mu je bez valjanog razloga otkazao ugovor o radu. Prema belgijskom zakonu, poslodavac je stoga bio dužan platiti radniku odštetu u iznosu koji odgovara njegovoj šestomjesečnoj plaći. U postupku po žalbi, Viši sud u Antwerpenu postavio je pitanje Europskom sudu pravde o tome treba li, u takvoj situaciji, iznos te novčane odštete biti temeljen na smanjenoj plaći koju je radnik ostvario tijekom rada u kraćem radnom vremenu zbog roditeljskog dopusta ili na punom iznosu plaće koju bi radnik ostvario u punom radnom vremenu.

Europski sud je naveo da u slučaju radnika kojem nezakonito otkazan ugovor o radu za vrijeme roditeljskog dopusta, iznos odštete koja se plaća radniku zbog takvog nezakonitog otkazivanja mora se temeljiti na iznosu pune plaće koje bi radnik ostvarivao da radi u punom radnom vremenu, a ne manje plaće koju radnik ostvaruje zato jer radi skraćeno. Kada bi se iznos naknade temeljio na smanjenom iznosu plaće to bi u velikoj mjeri onemogućilo smisleno funkcioniranje zaštitnog mehanizma uspostavljenog unutar EU za zaposlene roditelje (uspostavljenog između ostalog Direktivom 96/34/EZ od 3. lipnja 1996 o okvirnom sporazumu o roditeljskom dopustu) te bi negativno utjecalo na stečena prava radnika.

Intelektualno vlasništvo - Deep linking i deep framing (načelno) dopušteni u EU?

U nedavnoj odluci donešenoj u veljači 2014, Europski sud pravde (“CJEU”) odlučio je da linkovi koji se pojavljuju na zaštićenim radovima objavljenim na drugoj stranici za koje nema ograničenja pristupa, ne moraju automatski značiti povredu autorskih prava.

CJEU je ponovio opće načelo prema kojem se ne smije objaviti zaštićeno djelo bez odobrenja autora.
Međutim, ako govorimo o člancima koji su valjano objavljeni na internetu bez ograničenja pristupa, oni su kao takvi generalno dostupni svim korisnicima koji imaju pristup internetu.

CJEU je stoga zauzeo stajalište da dodavanjem linkova na zaštićenim stranicama (člancima) objavljenim na drugoj stranici, voditelj prve stranice ne krši autorska prava, tj. da je deep linking dopušteno. Međutim, to je samo opće načelo. U slučaju da je pristup izvornom radu ograničen (npr. dostupan samo pretplatnicima) ili članak više nije dostupan na izvornoj stranici, dodavanje poveznica može predstavljati kršenje autorskih prava.

Nadalje, CJEU izjavio da se isto stajalište ne bi moglo primijeniti u slučaju kada Internet korisnici kliknu na poveznicu, a predmetni radovi se pojave na način da odaju dojam da su se pojavili na stranici na kojoj je link pronađen, odnosno kada korisniku interneta be bi bilo jasno da je članak objavljen na drugoj stranici (deep framing). Iako se čini se da je to dozvoljeno na isti način kao i deep linking i deep framing moglo bi biti kontroverzno sa strane zaštitnog znaka. Imajte na umu da je od CJEU zatraženo mišljenje samo što se tiče autorskih prava. 

NAJAVE

Europski nalog za blokadu računa

Nakon objave u službenom glasniku EU koja se očekuje u lipnju 2014. godine, Europski nalog za blokadu računa („Nalog“) postat će primjenjiv u svim zemljama članicama osim UK i Danske.

Nalog je zamišljen kao alternative procedure koja za prekogranična dugovanja postoji po nacionalnim zakonodavstvima. Omogućavat će vjerovnicima blokadu računa dužnika kao mjeru osiguranja. Drugim riječima, da bi mu sredstva uistinu bila isplaćena, vjerovnik će morati ishoditi presudu protiv dužnika sukladno nacionalnom zakonodavstvu ili nekoj od pojednostavnjenih europskih procedura.

Nacrt Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade

Potreba donošenja ovog zakona objašnjava se potrebom otklanjanja nedostataka koji su se pokazali u primjeni važećeg zakona koji je mijenjan u šest navrata.

Tako se primjerice u praksi pokazalo da se spor između vlasnika nekretnine te korisnika izvlaštenja uglavnom odnosi na utvrđivanje naknade vlasnicima nekretnine. Stoga bi u izvlaštenjima po novom zakonu vrijednost nekretnine trebala biti temeljna na mišljenja sudskog vještaka donesenog sukladno uredbi Vlade i pravilniku nadležnog Ministarstva koji će tek biti doneseni. Zainteresirane strane imale bi pravo vještaka odabrati sporazumno, a u protivnom bi, , kao profesionalna osoba koja poznaje prilike na određenom području, bio izabran po službenoj dužnosti sa liste vještaka za područje na kojem se nalazi nekretnina.

Ostale važnije izmjene bile bi sljedeće:

  • Precizira se sadržaj prijedloga za izvlaštenje te njegovih priloga. Ukoliko podnositelj zahtjeva podnese nepotpun zahtjev, zaključkom će biti pozvan da ga dopuni, a ukoliko to propusti prijedlog će biti odbijen. No u slučaju da korisnik istovremeno s prijedlogom ne podnese podatke o uvjetima i naknadi za nekretnine (obuhvaćene lokacijskom dozvolom), a za koje je sporazumno riješio pitanje vlasništva/služnosti/zakupa, za isto je predviđena prekršajna kazna do HRK 75.000 za pravnu osobu;
  • Precizira se da je odluka o utvrđivanju interesa RH upravni akt te da je protiv iste moguće pokrenuti upravni spor;
  • Rješenje o izvlaštenju se zbog svoje važnosti donosi tek nakon provedenog očevida i usmene rasprave;
  • U svrhu transparentnosti osniva se Registra izvlaštenih nekretnina. Ideja je da među ostalim, Registar sadrži odredbe o vrsti i visini naknade plaćene za određenu nekretninu;
  • Precizirano je da vlasnici građevine izgrađene bez građevinske ili druge odgovarajuće dozvole nemaju pravo na naknadu za tu građevinu te je određeno da će se postupak izvlaštenja prekinuti do pravomoćnog okončanja postupka po odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. U praksi će to potencijalnim investitorima značiti odugovlačenje postupka te smatramo da je za ovu problematiku trebalo naći drugo rješenje, primjerice nastavak izvlaštenja te plaćanje naknade vlasniku za vrijednost zemljišta odmah, a deponiranje sredstava za vrijednost građevine ukoliko je zahtjev za legalizaciju zgrade podnesen. 
Je li Vam ovo bilo korisno?