Istraživanje pripadnika generacije Z i milenijalaca za 2023. godinu

Priopćenja za javnost

Deloitteovo ispitivanje milenijalaca i pripadnika generacije Z pokazuje da ove generacije ostaju dosljedne svojim vrijednostima iako se svijet oko njih brzo mijenja

  • Troškovi života glavna su briga generacije Z i milenijalaca, ali se počinju nazirati naznake optimizma za ekonomiju i njihove osobne financije.
  • Skoro devet od deset ispitanika generacije Z i milenijalaca kaže da je svrha važna za njihovo zadovoljstvo poslom te su sve više skloni odbijanju poslova ili poslodavaca koji ne posluju u skladu s njihovim vrijednostima.
  • Kako zabrinutost zbog klimatskih promjena raste, mnogi aktivno traže usklađivanje karijere i potrošačkih navika s njihovim ekološkim vrijednostima.
  • GenAI stvara neizvjesnost i utječe na odluke o karijeri, ali pozitivne percepcije o GenAI-u uglavnom rastu s čestom upotrebom.
  • Ravnoteža između posla i privatnog života je glavni prioritet, jer dugi radni sati uzrokuju stres.
  • Politike povratka na radno mjesto donose raznolike rezultate, pri čemu neki ispitanici bilježe koristi poput poboljšane angažiranosti i suradnje, dok drugi doživljavaju povećani stres i smanjenu produktivnost.

Zagreb, 20. svibnja 2024. – Deloitteovo najnovije globalno ispitivanje milenijalaca i pripadnika generacije Z za 2024. godinu o generaciji Z i milenijalcima, u svom 13. izdanju, uključilo je 23.000 ispitanika iz 44 zemlje, istražujući promjenjive okolnosti radnog okruženja i društvena iskustva ovih generacija diljem svijeta.

„Ovogodišnje ispitivanje fokusira se na dvije generacije koje se bore s financijskom nesigurnošću, visokom razinom stresa i sve većom zabrinutošću zbog klimatskih promjena. Također, razmišljaju kako će brzo razvijajuća tehnologija, poput GenAI-a, utjecati na njihove poslove i dugoročne odluke o karijeri", kaže Gordan Kožulj, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. „Ali vide razloge za optimizam u godini koja je pred nama i nastavljaju se zalagati za promjene koje žele vidjeti, na radnom mjestu, ali i u društvu općenito."

Ekonomski optimizam u porastu iako kontinuirano postoji financijska zabrinutost

Treću godinu zaredom, troškovi života glavna su briga generacije Z i milenijalaca. Otprilike šest od deset ispitanika generacije Z (56%) i milenijalaca (55%) žive od „plaće do plaće“ što je za pet posto više za generaciju Z i tri posto za milenijalce u odnosu na prošlu godinu. Dodatno, tri od deset njih kažu da se ne osjećaju financijski sigurno.

Ipak, postoji oprezni optimizam da bi se okolnosti mogle poboljšati. Malo manje od trećine generacije Z i milenijalaca vjeruje da će se ekonomska situacija u njihovim zemljama poboljšati u idućoj godini - najviši postotak od 2020. godine kada je provedeno ispitivanje, neposredno prije početka pandemije COVID-19. I, gotovo polovica generacije Z (48%) i četiri od deset milenijalaca (40%) očekuju poboljšanje svoje osobne financijske situacije u idućoj godini.

Svrha je ključ zadovoljstva poslom

Svrha je ključna za zadovoljstvo na radnom mjestu, prema gotovo devet od deset ispitanika generacije Z (86%) i milenijalaca (89%). Osim toga, ove generacije sve više su voljne odbiti zadatke i poslodavce na temelju svojih osobnih etičkih ili vjerskih uvjerenja - polovica generacije Z (50%) i malo više od četiri od deset milenijalaca (43%) odbilo je zadatke. Gotovo jednako toliko (44% generacije Z i 40% milenijalaca) izjavilo je da su odbili poslodavce. Razlozi za odbijanje poslodavca ili zadatka uključuju faktore poput negativnog utjecaja na okoliš, doprinosa nejednakosti kroz neinkluzivne prakse, i osobnih faktora poput nedostatka podrške za mentalno zdravlje zaposlenika i ravnoteže između posla i privatnog života.

Poduzeća imaju priliku i neophodan utjecaj za pokretanje akcije zaštite okoliša
Prema mišljenju generacije Z i milenijalaca, zaštita okoliša je društveni izazov na koji poduzeća mogu najviše utjecati kada je u pitanju pokretanje promjena. A budući je otprilike šest od deset ispitanika iz generacije Z (62%) i milenijalaca (59%) izvjestilo da su se osjećali zabrinuto zbog klimatskih promjena u proteklim mjesecima, i jedni i drugi koriste svoje karijerne odluke i ponašanje potrošača kako bi potaknuli akciju.

Otprilike polovica generacije Z (54%) i milenijalaca (48%) kažu da oni i njihovi kolege vrše pritisak na svoje poslodavce da poduzmu mjere u vezi s klimatskim promjenama, što je trend koji je u stalnom porastu posljednjih godina. Dvoje od deset ispitanika generacije Z (20%) i milenijalaca (19%) već su promijenili posao ili industriju zbog zabrinutosti za okoliš, dok četvrtina planira to isto u budućnosti.

Kao potrošači, oko dvije trećine generacije Z (64%) i milenijalaca (63%) spremni su platiti više za kupovinu ekološki održivih proizvoda ili usluga. Velik broj njih poduzima osobne akcije, ili planiraju u budućnosti, poput izbjegavanja brze mode, smanjenja putovanja zrakoplovom, vegetarijanske ili veganske prehrane ili kupovine električnih vozila.

Generacija Z i milenijalci nesigurni su u vezi s GenAI-jem, ali pozitivne percepcije uvelike se povećavaju s čestim korištenjem

Generacija Z i milenijalci vjeruju da će GenAI imati značajan utjecaj na njihove karijere i način na koji rade. Gotovo šest od deset ispitanika generacije Z (59%) i nešto više od polovice milenijalaca (52%) vjeruje da će ih raširenost GenAI-ja potaknuti da traže prilike za posao koje su manje osjetljive na automatizaciju, kao što su stručni zanati ili fizički rad.

Neizvjesnost je najveća emocija koju Generacija Z i milenijalci osjećaju kada razmišljaju o GenAI-ju. Ispitivanje također otkriva da žene posebno izražavaju veću nesigurnost u vezi s GenAI-jem nego muškarci i manje je vjerojatno da će se osjećati ugodno radeći s njim. Nedostatak poznavanja može naglasiti osjećaj neizvjesnosti. Generacija Z i milenijalci koji redovito koriste GenAI na poslu vjerojatnije će osjećati povjerenje i uzbuđenje nego nesigurnost. Također su skloniji vjerovati da će im GenAI osloboditi vrijeme, poboljšati način na koji rade i poboljšati ravnotežu između posla i privatnog života. Međutim, s druge strane, česti korisnici GenAI-ja više vjeruju da će automatizacija vođena GenAI-jem eliminirati poslove i otežati mladima ulazak na tržište rada.

Kao odgovor na ove vrste zabrinutosti, obje su generacije fokusirane na prekvalifikaciju i obuku. Međutim, samo oko polovice generacije Z (51%) i milenijalaca (45%) kaže da ih njihov poslodavac dovoljno obučava o mogućnostima, prednostima i vrijednosti GenAI-ja.

Ravnoteža između posla i privatnog života je glavni prioritet

Ravnoteža između posla i privatnog života i dalje je glavni prioritet i za generaciju Z i za milenijalce pri odabiru poslodavca. Sposobnost održavanja pozitivne ravnoteže između posla i privatnog života također je najveća stvar kojoj se dive kod svojih vršnjaka, daleko iznad drugih tradicionalnih pokazatelja uspjeha poput profesionalnih titula i materijalnih dobara. Ipak, mnogi ne postižu željenu ravnotežu. Otprilike trećina ispitanika koji se redovito osjećaju anksiozno ili pod stresom kaže da njihov posao i ravnoteža između posla i privatnog života uvelike pridonose njihovoj razini stresa, što je znatno potaknuto dugim radnim vremenom (51% obje generacije) i nedostatkom kontrole nad time kako i gdje rade (44%).

Prošle godine došlo je do kontinuiranog pomaka prema više rada na licu mjesta, pri čemu je gotovo dvije trećine ispitanika reklo da su njihovi poslodavci nedavno uveli obavezan povratak na radno mjesto, vraćajući ljude u potpunosti ili prelazeći na hibridni model. Ove su obaveze polučile različite rezultate, pri čemu neki izvješćivali o prednostima poput poboljšanog angažmana, povezanosti i suradnje, dok su drugi suočeni s povećanim stresom i smanjenom produktivnošću.

Unatoč padu ove godine, stres i stigma mentalnog zdravlja na radnom mjestu i dalje su prisutni

Razina stresa i mentalno zdravlja i dalje su zabrinjavajući, iako postoje neki znakovi poboljšanja ove godine. Tek oko polovica ispitanika ocjenjuje svoje mentalno zdravlje dobrim ili izuzetno dobrim. Četiri od 10 generacije Z (40%) i milenijalaca (35%) kažu da su pod stresom cijelo ili većinu vremena (pad sa 46% i 39% u 2023.). Iako je posao velik pokretač ove nelagode, ispitanici ističu svoje financije i zdravlje i dobrobit svoje obitelji kao glavne pokretače stresa.

Poslodavci ostvaruju određeni napredak kada je riječ o boljem mentalnom zdravlju na radnom mjestu, ali još uvijek postoji puno prostora za napredak kada je riječ o otvorenom razgovoru o mentalnom zdravlju. Gotovo troje od deset ispitanika generacije Z i milenijalaca smatra da bi ih njihov menadžer diskriminirao ako bi istaknuli stres ili druge probleme mentalnog zdravlja, a otprilike isto toliko vjeruje da lideri daju prioritet mentalnom zdravlju na radnom mjestu.

„Generacija Z i milenijalci očekuju puno od svojih poslodavaca i poslovnog svijeta općenito. Ali ono što oni traže je zapravo ono što većina zaposlenika, bez obzira na dob, vjerojatno želi: smislen rad u organizacijama vođenih svrhom, fleksibilnost u balansiranju između posla i osobnih prioriteta, radna mjesta koja potiču bolje mentalno zdravlje i prilike za učenje i napredak u karijeri", dodaje Kožulj. „Poslodavci koji rade na tome, imat će zadovoljniju, produktivniju, angažiraniju i agilniju radnu snagu koja je bolje pripremljena za prilagođavanje svijetu koji se brzo mijenja."

Je li Vam ovo bilo korisno?