Priopćenja za javnost

Novi način pružanja financijskih usluga: kako umjetna inteligencija mijenja industriju

U novom izvješću koje su zajednički izradili Svjetski gospodarski forum i Deloitte ispitani su načini na koje umjetna inteligencija (UI) dovodi u pitanje tradicionalne modele poslovanja i mijenja dinamiku tržišnog natjecanja u ekosustavu financijskih usluga

Zagreb, 27. kolovoza 2018. - Prema novom izvješću koje je nedavno objavio Svjetski gospodarski forum u suradnji s Deloitteom, umjetna inteligencija (UI) ubrzano mijenja način na koji institucije koje pružaju financijske usluge privlače i zadržavaju klijente te će biti potrebni novi modeli suradnje među tržišnim konkurentima. U izvješću, „Novi način pružanja financijskih usluga”, ispitan je način na koji će UI preobraziti stvarnost financijskih institucija korjenitom izmjenom djelovanja ureda za korisnike i pozadinskih ureda te dovesti do znatnih promjena u strukturi i reguliranju financijskih tržišta, ali i dovesti do ključnih izazova s kojim će se društvo morati suočiti.

„UI ubrzano mijenja obilježja potrebna za uspostavu uspješne tvrtke u području financijskih usluga”, tvrdi Zlatko Bazianec, partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog ureda. „Napredak u operativnoj učinkovitosti zbog UI-ja neće dovesti do troškovnih koristi samo za ekonomije razmjera. U budućnosti će se djelovanje financijskih institucija temeljiti na opsegu podataka koje posjeduju i njihovoj mogućnosti iskorištavanja predmetnih podataka u svoju korist. Tržišta na kojima je dijeljenje podataka ključno za tržišni uspjeh podijeljena su. Namjera je tržišnih predvodnika razlikovati se od ostalih pružanjem boljih savjeta, stalnom prisutnosti i nadziranim ekosustavima. Tvrtke koje zaostaju za tehnološkim napretkom postaju svjesne kako ih njihove dugogodišnje tržišne prednosti neće održati jednako tržišno konkurentnima u budućnosti.”

„Kako bi UI uistinu preobrazio postojeće prakse, potrebna je posvećenost javnog i privatnog sektora razumijevanju i stalnom napretku financijskih usluga”, zaključio je Vanja Vlak, partner u Deloitteovom odjelu revizije. „Premda su pitanja o zaštiti korisnika i sistemskim rizicima i dalje odgovornost zakonodavaca, učinkovito suočavanje s predmetnim izazovima zahtijeva suradnju javnih i privatnih dionika kako bi se otklonile regulatorne nesigurnosti te se upravljalo rizicima i prilikama za uporabu UI-ja pri pružanju financijskih usluga.”

U izvješću je sadržano devet ključnih nalaza koji upućuju na to da UI mijenja način pružanja financijskih usluga, utječe na slabljenje već dugo postojećih poveznica među financijskim institucijama te stvara nove žarišne točke u kojima se novi i stari kapaciteti slažu na neočekivane načine. Četiri ključna nalaza od navedenih devet odnose se na ispitivanje načina na koji UI iz korijena mijenja djelovanje ureda za korisnike i pozadinskog ureda financijskih institucija.

Troškovni centri postaju profitni centri
Funkcije pozadinskog ureda koji se služi UI-jem omogućit će financijskim institucijama preobrazbu svojih centara izvrsnosti u usluge te ih istodobno potaknuti na izdvajanje većine drugih kapaciteta. Financijske institucije namjeravaju postaviti pozadinski ured kao model pružanja usluga, te će predmetni postupci stalno učiti i napredovati u pogledu upotrebe podataka svojih zajedničkih korisnika. Na taj se način ubrzava stopa poboljšanja kapaciteta te se konkurenciju potiče na služenje predmetnim kapacitetima kako ne bi zaostala za postojećim praksama.

Nova borba za odanost klijenata
Prošle metode diferencijacije financijskih institucija, kao što su trošak, brzina i pristup, polagano nestaju. UI otvara vrata novom skupu čimbenika u pogledu konkurentnosti prema kojima se financijske institucije mogu razlikovati u očima klijenata. Na primjer, zbog svoje mogućnosti da optimiraju financijske rezultate na način da se prilagode potrebama klijenata te im pruže preporuke i savjete, institucije će se međusobno moći natjecati u pogledu vrijednosti koje nude. Uključivanje korisnika i pristup podacima u okviru tekuće i integrirane interakcije koja premašuje pružanje financijskih usluga omogućit će im uspješnije zadržavanje klijenata. Nadzor ekosustava kroz objedinjavanje podataka iz višedimenzionalnih mreža koje obuhvaćaju privatne klijente, poslovne klijente i treće strane omogućit će financijskim institucijama ponudu raznovrsnih savjeta i povećanje uspješnosti.

Autonomne financijske usluge
Financijski savjeti, koji su dijelom svakog proizvoda, često su općeniti i jednolični. Osim toga, oni se prekomjerno temelje na subjektivnim savjetima različitih agenata službe za korisnike. Poimanje financijskih usluga kao autonomnih usluga mogla bi u potpunosti preobraziti pružanje financijskih usluga i usmjeriti klijente prema UI-ju. U skladu s tom vizijom, pojedinci će sve više komunicirati s jednom platformom ili agentom koji će im pružati preporuke u pogledu vrsta proizvoda kojima bi se trebali služiti i savjete u pogledu predmetnih proizvoda. UI omogućuje ostvarenje te vizije na tri ključna načina: putem platformi ovlaštenih za usporedbu i izmjenu proizvoda i pružatelja usluga; savjeta prilagođenih pojedincu na temelju podataka; stalnog optimiranja s pomoću algoritama koji će automatski donositi većinu rutinskih odluka klijenata.

Nije poznato tko će biti odgovoran za novog autonomnog agenta: službenici, novi zaposlenici ili velika tehnološka društva. Međutim, razvidno je da će autonomne financijske usluge utjecati na postojeću dinamiku tržišnog natjecanja, osigurati zadovoljstvo klijenata i koristi za sve ostale pružatelje usluga.

Grupna rješenja za zajedničke probleme
Premda UI otvara dodatne mogućnosti za tržišno natjecanje, on isto tako osigurava snažan mehanizam suradnje, s obzirom na to da je vrijednost zajedničkih skupova podataka ogromna. Postoji velika mogućnost za međuinstitucionalnu suradnju u pogledu pitanja kao što su sprječavanje prijevara i kontrole sprječavanja pranja novca, koje su danas često neučinkovite i nedjelotvorne. Rješenja utemeljena na suradnji i zajedničkim skupovima podataka znatno će utjecati na točnost, pravodobnost i uspješnost funkcija koje se ne odnose na tržišno natjecanje te na taj način dovesti do uspješnog međudjelovanja u poslovanju i povećanja sigurnosti financijskog sustava.

U preostalim su nalazima izvještaja izložene velike promjene u strukturi i reguliranju financijskih tržišta te ključni izazovi s kojima se društvo mora suočiti:

  • podijeljenost tržišne strukture: s obzirom na to da UI smanjuje troškove pretraživanja i usporedbe za klijente, postojeće strukture doseći će najveće moguće tržišne vrijednosti, povećati povrat za velike igrače i stvoriti nove prilike za usko usmjerene i agilne inovatore;
  • nestalna udruženja radi podataka: u ekosustavu u kojem se svaka institucija bori za raznovrsnost podataka, upravljanje partnerstvima s konkurentima i mogućim konkurentima bit će od velikog značaja, ali i obilježeno strateškim i operativnim rizicima;
  • ovlasti zakonodavaca u području podataka: propisi kojima se uređuje privatnost i prenosivost podataka uvjetovat će relativnu sposobnost financijskih i nefinancijskih institucija za uvođenje UI-ja te će na taj način postati jednako važni koliko i tradicionalni propisi za tržišni položaj tvrtki;
  • prilagodba strategija u pogledu talenata: preobrazba talenata bit će najveća prepreka institucijama za uvođenje UI-ja jer će ugroziti tržišni položaj tvrtki i regija koje ne uspiju učinkovito preobraziti talent u pogledu tehnologije;
  • nove etičke dileme: u zajedničkom je interesu globalnih zajednica ublažiti rizike i štete brzog tehnološkog razvoja. U slučaju UI-ja bit će potrebno zajedničko preispitivanje načela i tehnika nadzora kako bi se riješila etička i regulatorna pitanja koja ometaju spremnost institucija na uvođenje UI-ja u mjeri koja bi znatnije preobrazila postojeće kapacitete.

„Put prema shvaćanju i iskorištavanju koristi UI-ja s obzirom na potrebu za globalnom, gospodarskom, društvenom i političkom stabilnosti neće biti gladak”, tvrdi Krešimir Kolar, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja. „Suradnja između ključnih dionika iznimno je važna za upravljanje rizicima i mogućnostima koji se odnose na UI u financijskim uslugama.”

Zlatko Bazianec, partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog ureda
Zlatko Bazianec, partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog ureda
Vanja Vlak, partner u Deloitteovom odjelu revizije
Vanja Vlak, partner u Deloitteovom odjelu revizije
Krešimir Kolar, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja
Krešimir Kolar, direktor u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja
Je li Vam ovo bilo korisno?