Priopćenja za javnost

Najavljen trend povećanja ulaganja hrvatskih tvrtki u istraživanje i razvoj u 2015. – 2016. godini

Izvještaj o aktivnostima istraživanja i razvoja

Zagreb, 17. rujna 2014. – Prema drugom „Izvještaju o aktivnostima istraživanja i razvoja“ , kojeg je objavila konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte, gotovo 72 posto tvrtki namjerava svoja ulaganja u istraživanje i razvoj kratkoročno povećati što je u skladu s važećim razvojnim prioritetima na razini i EU i RH.

Deloitteov Izvještaj pokazuje da su u protekloj godini tvrtke u istraživanje i razvoj najčešće ulagale između 1 i 3 posto prihoda iz redovitog poslovanja (33,3 posto), dok ih je čak 23,1 posto uložilo više od 10 posto prihoda što je značajno više u odnosu na prošlogodišnjih 4 posto. „Što se tiče ove godine ohrabruje činjenica što gotovo 72 posto tvrtki namjerava svoja ulaganja u istraživanje i razvoj kratkoročno povećati. Ovo je rezultat koji značajno odskače i od cjelokupne regije u kojoj je istraživanje provedeno i gdje u prosjeku 42 posto tvrtki planira kratkoročan porast ulaganja.“ navodi Sonja Ifković, direktorica u Deloitteu zadužena za istraživanje i razvoj te nastavlja „Planirani porast ulaganja u istraživanje i razvoj tvrtki u Hrvatskoj u skladu je s najavljenim razvojnim strategijama na razini EU i Republike Hrvatske u kojima je u financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine naglasak stavljen na jačanje konkurentnosti gospodarstva kroz sufinanciranje ulaganja u istraživanje i razvoj.“

Prema nalazima istraživanja, na povećanje razine ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj, iz perspektive privatnog sektora, najviše utječe dostupnost više vrsta poticaja za istraživanje i razvoj; potom slijedi stabilnost regulatornog okruženja te dostupnost i cijena zapošljavanja kvalificirane radne snage. Kao najmanje bitan čimbenik ocijenjena je mogućnost zaštite intelektualnog vlasništva. Istovremeno, izvještaj pokazuje da je najzastupljenija mjera zaštite intelektualnog vlasništva u Hrvatskoj politika tajnosti tvrtke, odnosno poslovna tajna (79,5 posto ispitanika), a potom slijede zaštitni znak (38,5 posto), autorsko pravo (33,3 posto), industrijski dizajn (25,6 posto) dok svega 23,1 posto ispitanika primjenjuje patente kao mjeru zaštite intelektualnog vlasništva. Ovo je značajno niži postotak u odnosu na regiju gdje oko 44 posto ispitanih tvrtki patentira rezultate vlastitih istraživačko-razvojnih projekata.

„Ovakvi rezultati sugeriraju da su tvrtke u Hrvatskoj i dalje prvenstveno okupirane pokretanjem i financiranjem istraživačko-razvojnih aktivnosti, a manje zaštitom intelektualnog vlasništva kao krajnjeg rezultata istraživanja i razvoja. (+sonja dodatna rečenica)“ ističe Ifković.

„Zanimljivo je i da od ispitanih tvrtki samo njih 33,3 posto koristi zaštitu autorskih prava. Za razliku od većine drugih pravnih instrumenata zaštite, zaštita autorskih prava ne zahtijeva posebnu registraciju i besplatna je. Ovaj podatak snažan je indikator da tvrtke u Hrvatskoj još nisu u potpunosti svjesne ove mjere zaštite intelektualnog vlasništva te ostavlja puno prostora za napredak.“ navodi Ivan Andrišek, viši savjetnik u Deloitteovom Odjelu poreznog savjetovanja.

Najpoznatiji poticaj i dalje predstavlja Državna potpora za istraživačko-razvojne aktivnosti na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s kojom je upoznato 43,6 posto ispitanika. Opća informiranost o ovoj potpori na znatno je višoj razini u odnosu na prošlu godinu – dok je prošle godine čak 43,3 posto ispitanika izjavilo da su upoznati s mogućnošću poreznih poticaja, ali nisu sigurni koje aktivnosti mogu svrstati u opravdane aktivnosti istraživanja i razvoja, ove godine ih je za 20 posto manje – svega 23,1 posto.

Detaljnija analiza novčanih potpora za istraživanje i razvoj pokazala je vrlo nisku razinu poznavanja ovakvih potpora. Naime tek je jedna četvrtina ispitanika upoznata s mogućnostima i prednostima novčanih potpora, a čak 43,6 posto ispitanika nije svjesno ovakvih mogućnosti. Preostalih 33,3 posto ispitanika izjavilo je da je upoznato s mogućnostima, ali je i navelo niz razloga zbog kojih iste ne koriste:

  • manjak kapaciteta unutar tvrtke za praćenje natječaja i pripremu projekata,
  • previše birokratizirana i komplicirana administracija,
  • izostanak specifičnih znanja unutar tvrtke za pripremu/provođenje projekata istraživanja i razvoja prema zahtjevima za dodjelu potpora,
  • manjak vlastitih financijskih sredstva za sufinanciranje projekata,
  • manjak iskustva u kolaborativnom istraživanju (sa znanstveno-istraživačkim organizacijama) koje je bilo preduvjet za dodjelu potpora na nekim od dosadašnjih javnih poziva.

Gore navedeno predstavlja izazove kako za tvrtke tako i za provedbena tijela državne administracije, imajući u vidu nadolazeće mogućnosti financiranja razvojnih projekata iz fondova EU kojima se predviđa alokacija od 664 milijuna eura za jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i razvoja kroz Operativni program za konkurentnost i koheziju od čega je 290 milijuna eura izravno namijenjeno privatnom sektoru.

Saznajte više

 

PDF brošura na engleskom jeziku
Croatia Corporate R&D Report 2014

Sažetak istraživanja - prezentacija
Aktivnosti istraživanja i razvoja u 2014. godin
i

Pogledajte na globalnim web stranicama
Central Europe Corporate R&D Report 2014

Je li Vam ovo bilo korisno?

Povezane teme