Hoće li Druga direktiva o platnim uslugama uzdrmati temelje bankarskog sektora i otvoriti tržište inovacijama?

Zagreb, 15. siječnja 2018. - Dana 13. siječnja stupila je na snagu prerađena Direktiva o platnim uslugama, jedna od glavnih regulacijskih inicijativa Unije koja ima za cilj potaknuti inovativnost i konkurentnost otvaranjem bankarskog sektora sektoru financijske tehnologije i ostalim trećim osobama u većini europskih zemalja. Formulirana je na način da unaprijedi i proširi spektar financijskih usluga koje će korisnicima biti dostupne putem interneta.

Unazad par mjeseci Druga direktiva o platnim uslugama nerijetko je od analitičara i u medijima nazivana korjenitom ili disruptivnom, predviđajući dalekosežne promjene i put bez povratka na tržištu financijskih usluga kakvo poznajemo. Koliko su predviđanja realistična? Jesu li tradicionalne banke doista ugrožene, a klijenti spremni na promjene i svjesni pogodnosti od dijeljenja svojih podataka? Što se može očekivati nakon 13. siječnja?

Deloitte je, da bi ponudio odgovore na ova i brojna druga pitanja, proveo dva neovisna ispitivanja. Glas banaka u Europi u odnosu na Drugu direktivu o platnim uslugama, koje je obuhvatilo 90 banaka u Europskoj uniji ispitujući ih kako se pripremaju na doba tzv. otvorenog bankarstva, s fokusom na srednjoistočni dio Europe, te Glas klijenata u Srednjoj i Istočnoj Europi u odnosu na Drugu direktivu o platnim uslugama, analizirajući preferencije klijenata iz regije u području bankovnih usluga te njihovu spremnost na usvajanje usluga koje će omogućiti nova direktiva.

Ispitivanja koja je Deloitte proveo na temu Druge direktive o platnim uslugama pružile su dragocjen uvid u način na koji banke i njihovi klijenti pristupaju otvorenom bankarstvu:

• Strategije banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi nisu toliko agresivne kao one zapadnoeuropskih banaka.
  Ispitivanjem su u prvi plan isplivale dvije različite skupine banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi, prva je nazvana izazivačima i zastupljena je glasom velikih etabliranih banaka koje pružaju univerzalne usluge i najspremnije su iskoristiti prilike koje donosi nova direktiva o platnim uslugama. Značajna većina slijedi određenu strategiju suradnje s drugima. Drugu skupinu, nazvanu minimalisti, sačinjavaju u pravilu srednje i male banke, koje najčešće primjenjuju defanzivni pristup težeći isključivo harmonizaciji s novim propisima, bez odgovarajuće promjene svojih strategija. Nasuprot tome, znatan dio zapadnoeuropskih banaka slijedi agresivnu strategiju zasnovanu na novoj direktivi ciljajući na osvajanje udjela na tržištu.
• Najveći utjecaj nove regulative očekuje se u dijelu bankovnih usluga namijenjenih poslovanju s fizičkim osobama, platnim transakcijama i potrošačkom kreditiranju, pri čemu mnoge banke razmišljaju o savezništvu s financijskim tehnologijama.
  Mnoge banke iz Srednje i Istočne Europe pokazale su zainteresiranost za partnerstvo sa subjektima iz sektora financijskih tehnologija ili drugim subjektima. One, kao i njihovi zapadnoeuropski pandani, očekuju da će Druga direktiva o platnim uslugama najviše utjecati na poslovanje s građanima te malim i srednjim poduzetnicima, te su sukladno tome platni promet i potrošačke kredite ocijenile kao glavne prilike.
• Banke promatraju Drugu direktivu o platnim uslugama kao priliku, ne zanemarujući prijetnje koje ona postavlja pred njihove modele poslovanja.
  I dok su banke iz Srednje i Istočne Europe izrazile malo viši stupanj zabrinutosti u odnosu na subjekte iz sektora financijske tehnologije, zapadnoeuropske banke smatraju da nova direktiva u smislu prilika najviše pogoduje velikim i etabliranim bankama. Banke koje su se pokazale kao novi digitalni izazivači također su istaknute kao potencijalna prijetnja, što iznenađuje jer velike tehnološke korporacije kao što su Google i Amazon još uvijek se ne doživljavaju važnim konkurentima unatoč njihovoj dokazanoj sposobnosti da korjenito uzdrmaju tržište platnog prometa.
• Zapadnoeuropske banke u pravilu su u naprednijoj fazi provedbe nove regulative, a one iz Srednje i Istočne Europe hvataju korak različitim tempom.
  Velike zapadnoeuropske banke pokazuju u usporedbi sa svojim srednjoeuropskim pandanima veći stupanj napretka svojih programa koji se odnose na uvođenje nove regulative. Dosada je znatno veći dio resursa uložen u harmonizaciju s regulativom nego u tržišne strategije. Postoje bitne razlike među bankama srednjoistočne Europe, što je donekle posljedica i različitog tempa preuzimanja regulative u nacionalno zakonodavstvo, pa je tako uvođenje Druge direktive o platnim uslugama u nekoliko zemalja odgođeno do sredine ili kraja 2018. godine, što znači napornu godinu za banke iz regije.
• A što je sa spremnosti klijenata? Sve je raširenija uporaba digitalnih bankovnih kanala u Srednjoj i Istočnoj Europi…
  Većina klijenata iz ove regije još uvijek pretežito upotrebljava više bankovnih kanala unatoč prelasku na digitalne i mobilne usluge. Cijelu regiju moguće je podijeliti na dvije različite skupine: s jedne strane, tu su Rumunjska i Bugarska, svaka zastupljena s manje od 20 posto u digitalnim bankovnim kanalima, s druge strane su zrelija digitalna tržišta koja obuhvaćaju Poljsku, Mađarsku, Slovačku i Češku, koje u digitalnim i mobilnim uslugama sudjeluju već sa sedamdeset posto.
• …ipak, gotovo petina klijenata su oni iz poslovnica ili internetskih stranica, što nedvojbeno ukazuje na priliku koju nova regulative pruža digitalnim izazivačima
  Unatoč visokom stupnju uporabe interneta i mobilnih telefona u mnogim zemljama, više od 11 milijuna bankovnih klijenata u Srednjoj i Istočnoj Europi ostaju korisnici usluga u poslovnicama, odnosno onih koje banke nude na internetu ili putem mobilnih telefona, ali su prisiljeni odlaziti u poslovnice, odnosno upotrebljavati internetsko bankarstvo jer mnoge transakcije još nisu digitalizirane, odnosno podržane aplikacijama mobilnog bankarstva. Riječ je o segmentu koji izazivačima pruža nedvojbenu priliku da preuzmu klijente u segmentu direktnih odnosa s korisnicima primjenom napredne digitalne ponude koju omogućuje Druga direktiva o platnim uslugama. Naprednije digitalne kanale istaknulo je 42 posto korisnika multikanalnih i digitalnih usluga u regiji kao jedan od pet razloga za prelazak na drugog davatelja financijskih usluga.
• Međutim, izazivači će trebati izgraditi povjerenje među klijentima i svijest o novim kanalima da bi mogli iskoristiti prilike na tržištu.
  Za širu uspješnost nove regulative bit će presudno da klijenti prigrle nove usluge koje omogućuje Druga direktiva o platnim transakcijama, ali i njihova spremnost da daju suglasnost s davanjem svojih podataka o računima drugim partnerima. Unatoč tome što je 26 posto klijenata banaka u Srednjoj i Istočnoj Europi navelo kako nemaju problema s time da se informacije o njihovim računima dijele s drugim bankama u zamjenu za nove usluge putem interneta, prosječno znanje o otvorenom bankarstvu u svim zemljama regije i dalje je na niskoj razini. Očigledno je da će izazivači trebati ulagati u podizanje svijesti šire javnosti o prednostima svoje digitalne ponude u svjetlu nove regulative kako bi iskoristili prilike koje ona pruža.
• Ne očekuje se nikakav „veliki prasak“, a veći utjecaj na tržište postat će vidljiv tek nakon jedne do tri godine.
  Druga direktiva o platnim transakcijama nedvojbeno ima disrupcijski potencijal, ali će njeno uvođenje na tržište ipak potrajati: većina banaka u istočnom, središnjem i zapadnom dijelu Europe očekuje da će se njen utjecaj osjetiti tek u razdoblju od jedne do tri godine od stupanja direktive na snagu. Neke zapadnoeuropske banke optimističnije su zbog višeg stupnja zrelosti sektora financijske tehnologije na zapadu kontinenta i računaju da će prve posljedice biti vidljive već u prvoj godini primjene nove regulative. Ipak, opći je stav da Druga direktiva neće djelovati kao „veliki prasak“, već će njene posljedice biti postupne, ali i ireverzibilne. Jedan od glavnih razloga za dulje razdoblje manifestacije promjena su još uvijek nepostojeći dijelovi regulacijskog okvira, jasne upute za prijelazno razdoblje i unificirane norme za API, kao i još uvijek u praksi neprovjereni odnosi između banaka i trećih partnera te potrebna edukacija klijenata.

„Ne očekuje se da će Druga direktiva o platnim uslugama djelovati na sektor financijskih usluga kao neki 'veliki prasak'. Njene posljedice osjećat će se postupno, ali povratak na staro više neće biti moguć. Izazivači, koji se raduju novoj regulativi, morat će ulagati u povjerenje i podizanje svijesti klijenata kako bi mogli iskoristiti prilike koje će se javiti na tržištu,“ ističe Tomislav Klarić, menadžer u Deloitteovom odjelu za poslovno savjetovanje.

„Druga direktiva o platnim uslugama daje bankama jasnu poruku da moraju postati proaktivnije u svojim nastojanjima ka realizaciji transformacije. Bankovne usluge su, zbog svoje zatvorenosti i visoke reguliranosti, ostale po strani inovativnih digitalnih rješenja koja isporučuju brzo rastući sektor elektroničkog poslovanja i financijskih tehnologija, što je i dovelo do rastućeg jaza u iskustvima klijenata. Mnogi glavni bankovni procesi još nisu digitalizirani ili nisu dostupni klijentima putem interneta,“ kaže Mitja Kumar, partner u Deloitteovom odjelu za poslovno savjetovanje zadužen za Adriatic regiju.