construction

Priopćenja za javnost

Globalni građevinski prihodi i tržišna kapitalizacija zabilježili skroman rast u 2019.

 

Zagreb, 22. srpnja 2020. – Prema najnovijem Deloitteovom godišnjem izvješću Globalne građevinske sile, stotinu najvećih građevinskih društava ostvarilo je prihode od preko 1,462 bilijuna američkih dolara u 2019., što je porast od 5 % u odnosu na prošlu godinu. U izvješću se analizira građevinski sektor na svjetskoj razini te ispituju strategije i rezultati najuspješnijih građevinskih društava u 2019.

„Građevinski prihodi nastavili su rasti u 2019.”, ističe Dejan Obradović, menadžer u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja. „Podaci ne obuhvaćaju učinak pandemije virusa COVID-19 na financijske rezultate, o kojemu ćemo više znati tek kasnije. Globalni gospodarski izgledi postali su nesigurni uslijed pandemije, ali građevinski sektor i dalje je otporan te se očekuje njegov skroman rast u 2020.”

Kineska su društva i dalje najzastupljenija među 100 najuspješnijih građevinskih društava s obzirom na prihode. Konkretno, prihodi kineskih građevinskih društava čine 44 % ukupnih prihoda. Ostali azijski igrači, osobito iz Japana i Južne Koreje, kao i društva iz Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Španjolske, znatno su zastupljeni među najuspješnijim građevinskim društvima. Japan ima najveći broj trgovačkih društava među 100 najuspješnijih, odnosno njih 15, slijedi SAD sa 13, Kina sa 12 i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 11.

Razlog prevlasti kineskih trgovačkih društava je veličina kineskog građevinskog tržišta, s obzirom na to da su prihodi od prodaje na inozemnom tržištu azijskih društava niži od prihoda od prodaje na inozemnom tržištu ostatka najuspješnijih društava u smislu udjela u ukupnim prihodima od prodaje. Međutim, kineska i korejska društva preuzimanjima su povećala svoju prisutnost ne samo na azijskom tržištu, već i na tržištima Europe te Sjeverne i Južne Amerike. Europska građevinska društva i dalje su igrači prisutni na najvećem broju inozemnih tržišta.

Kad je riječ o tržišnoj kapitalizaciji, europska društva imaju najveći tržišni udio među 100 najuspješnijih (37 %), slijede ih kineska (18 %), američka (16 %) i japanska građevinska društva.

Financijski rezultati najuspješnijih građevinskih društava bili su neujednačeni u 2019. Među 100 najuspješnijih, više od polovice društava zabilježilo je porast prihoda od prodaje, a 10 ih je ostvarilo dvoznamenkasti rast. S druge strane, 13 je društava zabilježilo pad prihoda veći od 10 %.

Pandemija možda ubrzava način na koji građevinski sektor pristupa uporabi novih industrijskih i digitalnih tehnologija. Napredna područja kao što su umjetna inteligencija i analitika imaju potencijal za ostvarenje znatne vrijednosti u sektoru građevine, no vrlo je malo društava u stanju proširiti njihovu uporabu izvan konkretnih pilot projekata.

U kontekstu Hrvatske, broj izdanih građevinskih dozvola u 2019. u odnosu na 2018. porastao je za 5 %, dok se u prvih 5 mjeseci 2020. godine broj izdanih dozvola smanjio za 17 % primarno kao utjecaj pandemije virusa COVID-19 i povezanih ograničenja u promatranom vremenskom razdoblju. Utjecaj potresa u Zagrebu je kvantificiran na 86 milijardi HRK, dok je ukupna vrijednost građevinskih radova izvedenih tijekom 2019. iznosila 18 milijardi HRK, iz čega je evidentno da će potražnja za građevinskim radovima biti značajno povećana u sljedećim godinama.

Odabrani dodatni nalazi izvješća:

  • Porast tržišne kapitalizacije: Ukupna tržišna kapitalizacije najuspješnijih 100 građevinskih društava na kraju 2019. porasla je za 4 % u odnosu na 2018. Znatni rast tržišnog udjela u Europi i SAD-u (preko 20 %) skoro je neutralizirao dvoznamenkasti pad koji su zabilježile kineske i japanske grupe. 
  • Diverzifikacija portfelja: Brojna društva u građevinskom sektoru diverzificiraju svoj portfelj poslovnih usluga kako bi ostvarili održivi rast i povećali najčešće niske marže građevinskih projekata. U 2019., udjeli negrađevinskih prihoda 100 najuspješnijih američkih, europskih i azijskih društava iznosili su redom 36 %, 21 % i 18 % njihovih ukupnih ostvarenih prihoda.
  • Poslovanje na inozemnom tržištu: Prilike za rast na inozemnom tržištu i dalje su strateški imperativ građevinskih grupa. Najuspješnijih 100 ostvarilo je oko 19 % ukupnih prihoda izvan svojih domaćih tržišta. Društva s najvećim udjelom poslovanja na inozemnom tržištu su europske grupe, a odmah nakon njih američke.
  • Smanjenje marže: Sve veća složenost projekata, neuravnotežena raspodjela rizika između izvođača i njihovih klijenata te bespoštedna konkurencija uzrok su smanjenja građevinskih marži. Prosječna marža dobiti prije kamata i poreza za građevinske aktivnosti iznosila je između 5,0 % i 5.6 % u proteklim četirima godinama.
  • Izgledi za budućnost: Trenutačna procjena rasta građevinskog sektora u 2020. smanjena je na 0,5 %, no taj će se postotak razlikovati među regijama. U državama u razvoju očekuje se pad od 2 % prije porasta od 5 % u 2021. Razvijena će gospodarstva vjerojatno zabilježiti pad od 1,5 % u 2020., nakon čega će uslijediti povećanje od 2 % u 2021.

Izvješće obuhvaća i analizu sektorskih kretanja. Premda se građevinski sektor smatra tradicionalnim sektorom s jednom od najnižih stopa povećanja produktivnosti u posljednjih 30 godina, pojavilo se nekoliko ključnih trendova koji će biti presudni za budućnost sektora:

  • novacija: Digitalizacija, napredna analitika, umjetna inteligencija, proširena i virtualna stvarnost te 3D ispis mogu proizvesti vrijednost, no uspjeh zahtijeva razvoj strategije i kulture organizacije kako bi se u potpunosti iskoristile navedene tehnologije.
  • Procesi i poslovanje: Za izvođače je ključna proaktivnost u upravljanju procesima i poslovanjem te „industrijalizacija” građevinske djelatnosti kako bi preživjeli u iznimno konkurentnom okruženju.
  • Građevinski materijali: Novi građevinski materijali kao što su samozacjeljujući beton, aerogelovi i nanomaterijali mogu znatno utjecati na građevinske troškove te kvalitetu i održivost imovine.
  • Poslovanje na inozemnom tržištu: Poduzeća koja mogu prilagoditi svoje lokalne poslovne modele novim tržištima i okruženjima vrlo vjerojatno će izaći kao pobjednici.
  • Usklađenost praksi, propisi i transparentnost: Potrebno je hitno povećati usklađenost praksi unutar industrije, preoblikovati način ugovaranja radova i propise te povećati transparentnost u cijelom sektoru. 
  • Održivost: Održivost je važan zahtjev i poduzeća moraju biti u stanju uvesti poboljšanja na troškovno učinkovit način.

Dejan Obradović, menadžer u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja
Dejan Obradović, menadžer u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja
Je li Vam ovo bilo korisno?