Prema rezultatima studentskog istraživanja o percepciji korupcije i načinima njezina suzbijanja više od 70 posto studenata ocjenjuje povjerenje u institucije u javnome sektoru sa nisko ili vrlo nisko

• Više od 70 posto ispitanih ocjenjuje povjerenje u institucije u javnome sektoru sa nisko ili vrlo nisko
• 63,6 posto ispitanih izjavilo je kako su tražili 'vezu' u zdravstvenome sustavu kako bi ugovorili pregled/zahvat bez višemjesečnoga čekanja ili nabavili traženu potvrdu
• Čak 70 posto studenata prijavilo bi korumpirano ponašanje u budućnosti
• Polovica studenata misli kako bi za suzbijanje mita i korupcije, najučinkovitije bile novčane kazne i kazneni progon, a 37,8 posto njih odlučilo se na podizanje svijesti kao oblik smanjenja razine korupcije u društvu

Zagreb, 18. studeni 2019. – Međunarodni tjedan svijesti o prijevarama (engl. „International Fraud Awareness Week“) koji se po prvi puta obilježava u Hrvatskoj, svečano je danas otvoren u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. U sklopu tjedna Deloitte Hrvatska, u suradnji s brojnim partnerima, organizirat će niz događanja čiji je cilj otvaranje dijaloga na temu izloženosti financijskom kriminalu, prijevari i korupciji, njihovoj prevenciji i posljedicama, kao i izazovima i trendovima u borbi protiv prijevara i korupcije.

Međunarodni tjedan svijesti o prijevarama održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović.

„Smanjenje prijevara i korupcije oslobodilo bi značajna financijska sredstva koja bi se mogla učinkovito upotrijebiti u privredi. Prema službenom podatku Državnog zavoda za statistiku iz 2016. godine izračunato je da siva ekonomija predstavlja 6,5 posto BDP-a što je oko 23 milijarde kuna, dok je po procjenama Međunarodnog monetarnog fonda taj iznos čak i viši. Investicije koje bi se mogle tim novcem pokrenuti pridonijele bi dodatno gospodarskom rastu“, izjavila je Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom odjelu financijskog savjetovanja.

Mladi u borbi protiv korupcije – studentsko istraživanje

Korupcija je problem koji zadire u svaki segment društvenog života, ostavljajući ogromne posljedice na ekonomiju jedne države. U želji da prekinemo taj negativan trend i uključimo mlade u tokove političkih procesa, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište Libertas, Ekonomski fakultet u Osijeku, Visoka poslovna škola PAR i Veleučilište VERN', proveli su istraživanje o percepciji studenata spram korupcije te načinima njezina suzbijanja.

Rezultate istraživanja prezentirao je Domagoj Bačić, apsolvent Ekonomskog Fakulteta i član studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu, istaknuvši zabrinutost studenata trenutnim stanjem u državi te izrazivši spremnost mladih da se aktivno uključe u osvješćivanje javnosti i podizanje svijesti o važnosti borbe protiv prijevara, korupcije i financijskog kriminala.

Kako dišu studenti

Anketirano je ukupno 339 studenata, među kojima, sa 67 posto pretežu studentice. Njihova percepcija nije blagonaklona prema Hrvatskoj – njih 43,4 posto misli da je razina korupcije ista kao i prije tri godine, o čak 42,8 posto ih misli da je ona veća nego prije.

Kao glavni uzrok korupcije mladi vide nedjelotvoran kazneni progon, a svoju razinu povjerenja u institucije javnog sektora ocjenjuju pretežito niskom (42,5 posto), vrlo niskom (30,7 posto), umjerenom (24 posto), dok je visoko povjerenje zadržalo samo 2,7 posto ispitanih.

S druge strane, anketa pokazuje da više od 70 posto ispitanih dopušta prepisivanje kolegi dok je 45,7 posto studenata i samo prepisivalo od kolege ili iskoristilo njihov seminarski rad, što upućuje na zaključak da je borba protiv prijevara i korupcije na svima nama te kreće od pojedinca.

Iako je onih koji su domišljati u namjeri da polože testove i ispite mnogo više od anketiranih koji se drže vlastita integriteta i poštenja, većina bi – njih čak 70 posto – prijavila korumpirano ponašanje u budućnosti.

Sve za posao

Na pitanje: biste li ikada poduzeli korumpiranu radnju ako biste tako dobili željeno radno mjesto gotovo polovica kategorički tvrdi da ne bi, no čak četvrtina njih kaže kako to ovisi. Oko šest posto njih priznaje da bi bez razmišljanja platili ili na neki drugi način izborili se za posao. Na upit bi li se ipak zaposlili u tvrtki za koju pouzdano znaju da je korumpirana, 'ne' kao odgovor zaokružilo je gotovo 40 posto studenata, no zabrinjava što ih je 30,7 posto ustvrdilo kako to ovisi dok ih 23,3 posto kaže kako ne zna što bi učinili.

Iako bi većina pomislila da se ova i ovakva pitanja odnose isključivo na zapošljavanje u javnome sektoru, ni sektor malih i srednjih poduzeća nije imun na oblike korupcije ili nepotizma, od zapošljavanja kadrova kojima vraćaju neku uslugu do izravnoga plaćanja, primjerice, u postupku javne nabave koja godišnje okrene 40-ak milijardi kuna.

Borba protiv korupcije

Kao najučinkovitije taktike i metode za suzbijanje korupcije studenti, gotovo polovica njih misli da bi najučinkovitije bile novčane kazne i kazneni progon, dok se 37,8 posto njih odlučilo se na podizanje svijesti kao oblik smanjenja razine korupcije u društvu.

Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca naglasio je: „Korupcija je značajna prepreka gospodarskom i socijalnom razvoju te negativno utječe na održivi razvoj. Koči rast poslovanja, povećava troškove i predstavlja ozbiljan pravni i reputacijski rizik. Istodobno smanjuje konkurentnost i sprečava dugoročna strana i domaća ulaganja što znači lošiji život za sve, i građane i poslodavce i državu. Poslodavcima je posebno teško postojanje sive ekonomije jer ona direktno onemogućuje normalno planiranje poslovanja i koči rast. Hrvatska udruga poslodavaca zalaže se za etičko, odgovorno i transparentno poslovanje, ono koje vodi brigu o zaštiti ugleda i interesa svojih dionika. Kao nositelj inicijative Ujedinjenih naroda za održivi razvoj, UN Global Compacta, promičemo 10 osnovnih načela UN Global Compacta, kao i ono koje se tiče antikorupcije, kako bismo u Hrvatskoj potaknuli i ostvarili transparentnije i na kraju konkurentnije gospodarstvo.“

Svečano otvorenje završilo je interesantnom raspravom o transparentnosti vlasti i javnog upravljanja u kojoj su sudjelovali dr.sc. Vuk Vuković, direktor i osnivač Oraclum Intelligence Systems-a, Dario Hrebak, gradonačelnik Grada Bjelovara, mr.sc. Marko Ćosić, član uprave HEP-a d.d. i Katica Prpić, državna tajnica u Ministarstvu uprave Republike Hrvatske.

Kao pozitivan primjer najviše moguće razine transparentnosti naveden je grad Bjelovar koji je još u veljači putem aplikacije otvorio svoj proračun javnosti i omogućio jednostavan uvid u proračunske stavke. Takva razina transparentnosti do sada u Hrvatskoj nije uvedena niti u jedno tijelo javne vlasti te očekujemo da će primjer Bjelovara uskoro početi slijediti i drugi gradovi u Hrvatskoj kako bi se vratilo povjerenje građana u institucije.

Svi događaji u okviru Tjedna otvoreni su za javnost.

Pozivamo vas da nam se pridružite na događanjima koja predstoje te nam pomognete podići svijest i smanjiti utjecaj prijevara i korupcije na hrvatsko društvo!