Priopćenja za javnost

Indeks društvenog napretka 2016.

Hrvatska na visokom 33. mjestu

Zagreb, 21. srpanj 2016. – Indeks društvenog napretka 2016. (Social Progress Index – SPI), kojeg objavljuje američka neprofitna organizacija Social Progress Imperative u suradnji s tvrtkom Deloitte, Hrvatsku pozicionira na visoko 33. mjesto u društvu Mađarske i Baltičkih zemalja te iza Slovenije. U istraživanje o društvenom napretku pojedinačnih država na globalnoj razini, koje gospodarske rezultate (rast BDP-a) postavlja rame uz rame s indikatorom koji se odnosi na društvene potrebe pojedinaca, bilo je uključeno 133 država.

»Iako naša osobna percepcija možda pozicionira Hrvatsku na nižoj razini, Hrvatska je u stvari visoko na gornjoj polovici globalnog društvenog razvoja. S 33. mjestom na listi 133. država, možemo reći da su naš životni standard, temeljne vrijednosti i prilike u stvari vrlo dobre. Dodatna prednost članstva Europske unije koja pruža dodatnu širinu mogućnosti u svim pogledima te nas povezuje s najnaprednijim zemljama svijeta u jedinstveni prostor, stavlja Hrvatsku realno na vrlo visoko mjesto prema indeksu društvenog razvoja. Zanimljiv je također i podatak kojeg rijetko prepoznajemo, da skoro polovica svjetske mladeži živi u državama s niskim stupnjem društvenog napretka, gdje je otežan pristup osnovnom zdravstvenom osiguranju, čistoj vodi, sigurnosti, osobnim slobodama i toleranciji.« ističe Zlatko Bazianec, partner u Deloitteovom Odjelu poslovnog savjetovanja.

SPI je u 2016. za Hrvatsku pokazao, da je među 133 ocijenjenih država, za koje su dostupni potpuni podaci, dosegla ukupni rezultat 77,68, što ju svrstava na 33. mjesto. Rezultati gledajući na skupine indikatora, su:

  1. Osnovne ljudske potrebe: Vrijednost indeksa iznosi 91,54, što Hrvatsku svrstava na 26. mjesto.
  2. Temelji dobrobiti: Vrijednost indeksa iznosi 79,51, što Hrvatsku svrstava na 34. mjesto.
  3. Mogućnosti: Vrijednost indeksa iznosi 62,00, što Hrvatsku svrstava na 37. mjesto.

Slovenija, Češka, Estonija, Poljska, Slovačka, Litva, Mađarska i Latvija, koje spadaju u skupinu usporedivih država s Hrvatskom, dosegle su izvanredne rezultate na području dostupnosti prehrane i osnovnog zdravstvenog osiguranja (iznad 98,00), dok su se loše pokazale u području zdravlja i blagostanja.

Vrlo visok stupanj društvenog napretka u istraživanju su, očekivano, postigle Finska (90,09), Kanada, Danska, Australija, Švicarska, Švedska, Norveška, Nizozemska, Velika Britanija, Island, Novi Zeland i Irska (sve iznad 87). Većina država EU bilježi visok stupanj društvenog napretka, najlošije su se pokazale afričke države u regijama Sahare i u srednjoj Africi, države Bliskog istoka, Afganistan, Pakistan, Indija i određene države jugoistočne Azije. Najniže uvrštena je Srednjoafrička Republika (30,03), slijede ju Čad (36,38) i Afganistan (35,89).

Što se tiče razloga koji dovode do visokog položaja na indeksu SPI-a, Bazianec kaže: »Države, koje su postigle najbolje rezultate na području SPI-a, posebno su prepoznate po jakoj socijalnoj državi i multikulturalizmu. Čak četrnaest od dvadeset najbolje uvrštenih država u odnosu na SPI je članica EU ili EFTA sporazuma. U globalnoj, usporednoj perspektivi, najbolje rezultate dosežu u smislu mogućnosti koje nude svojim državljanima. Pri tome visina BDP-a, na osnovu kojega se države uvrštavaju u skupinu s najvišim SPI-om, nije ključno mjerilo; Novi Zeland je tako, na primjer, dosegao vrijednost 88,7, što je gotovo na istoj razini s Norveškom (88,45), dok je BDP za polovinu niži od norveškog ($ 32.816 prema $ 63.421)

Općenito o indeksu društvenog napretka (SPI)

Indeks društvenog napretka (Social Progress Index - SPI) je istraživanje o društvenom napretku pojedinačnih država na globalnoj razini, koje gospodarske rezultate (rast BDP-a) postavlja uz bok pokazateljima, koji se odnose na socijalne potrebe pojedinaca. Naime, pokazalo se da sami podaci o rastu BDP-a nisu dovoljni pokazatelj za cjelovito sagledavanje ljudskog i društvenog napretka u 21. stoljeću na globalnoj razini.

SPI društveni napredak definira kao sposobnost društva da zadovolji osnovne ljudske potrebe osoba, uspostavi temelje, koji državljanima i skupinama omogućavaju poboljšanje i održavanje kvalitete življenja, i stvaranje uvjeta, u kojima osobe lako ostvaruju svoj puni potencijal.

Indeks je prvi koji ne uključuje gospodarske pokazatelje, već mjerila društvenih i okolinskih rezultata. U istraživanje su bile uključene 133 države, dok su za 28 država dostupni djelomični rezultati. SPI je namijenjen traženju odgovora na tri ključna pitanja:

  • Omogućava li država svojim državljanima zadovoljavanje najosnovnijih potreba?
  • Jesu li postavljeni temelji koji osobama omogućavaju poboljšanje njihovog života?
  • Imaju li ljudi mogućnost i priliku da si sami poboljšaju položaj u društvu?

Analiza prednosti i slabosti pojedinačno državu ocijenjuje relativno u odnosu na skupinu usporednih država u smislu sredstava (tj. visine BDP po stanovniku), čime se dobiva sveobuhvatan pregled područja, u koja je potrebno uložiti više napora, i područja, gdje je pojedinačna država iznad prosjeka. Indeks je izražen s nominalnim brojem na ljestvici od 1 do 100, pri čemu vrijednost 100 predstavlja situaciju u kojoj bi država dostigla najvišu vrijednost za svaki od pokazatelja koji tvore indeks.

Indeks je sastavljen od tri skupine pokazatelja:

  • Osnovne ljudske potrebe sadrže podatke o dostupnosti prehrane i osnovnog zdravstvenog osiguranja, vode i higijenske infrastrukture, doma ili skloništa, kao i osobnu sigurnost.
  • Temelji dobrobiti mjere dostupnost razine osnovnog znanja, dostupnosti informacija i komunikacije, zdravlja i dobrobiti te kvalitete okoliša.
  • Mogućnosti sadrže pokazatelje iz područja osobnih prava, osobne slobode i slobode izbora, tolerancije i integracije te pristupa visokoškolskom obrazovanju.
Je li Vam ovo bilo korisno?

Povezane teme