NPL study 2019

Priopćenja za javnost

Što slijedi nakon najviših ostvarenih vrijednosti?

Financijska tržišta u srednjoistočnoj Europi i dalje nude nove prilike

Zagreb, 26. travnja 2019. - Najnovije Deloitteovo izvješće o neprihodonosnim kreditima (eng. non-performing loans, NPL) sadržava pregled novosti u bankarskom sektoru srednjoistočne Europe, analizu ključnih pokazatelja neprihodonosnih kredita te dinamiku kreditnih portfelja. Ovogodišnje izvješće uključuje Albaniju, čime se broj analiziranih država povećao na 15.

Iako se pokazatelji vezano za kvalitetu imovine oporavljaju u srednjoistočnoj Europi, pozitivni trendovi u obuhvaćenim zemljama nisu još u potpunosti ujednačeni. Dok su u pojedinim državama omjeri neprihodonosnih kredita u ukupnim kreditima vrlo niskih razmjera, postižući razine iz razdoblja prije krize, na određenih tržištima omjeri neprihodnosnih kredita premašuju 10% uključujući Ukrajinu, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Hrvatsku.

U proteklim godinama banke su se usredotočile na aktivno upravljanje bilancama, potaknuti također regulatornim i nadzornim pritiscima. To je pridonijelo dobrom funkcioniranju tržišta neprihodonosnih kredita u brojnim državama srednjoistočne Europe.

Nivoi zaduženosti značajno su smanjeni, posebno prodajama neprihodonosnih kredita od strane financijskih institucija. Međutim, tržište kredita u srednjoistočnoj Europi zabilježilo je smanjenu aktivnost u 2017. i prvoj polovini 2018. u usporedbi s rekordno visokim brojem transakcija u 2016. jer su banke postupno smanjivale svoje portfelje neprihodonosnih kredita. Međutim, na tržištu je i dalje prisutna konkurencija među ulagačima koji su razvili usluge naplate takvih kredita. Također, značajni otpisi nenaplativih potraživanja, kao i sporazumi o restrukturiranju bili su češći od do tada tradicionalnih sudskih postupaka i prisilne naplate potraživanja putem instrumenta osiguranja.

„S obzirom na značajne transakcije s neprihodonosnim kreditima sklopljene u razdoblju od 2015. do 2018., te stalno smanjivanje portfelja takvih kredita, očekujemo manji nivo aktivnosti vezanih za neprihodonosne kredite u srednjoistočnoj Europi. Imajući u vidu da je velik broj međunarodnih investitora već preusmjerio fokus na trenutačno privlačnija tržišta u Europi, kao što su Italija, Španjolska i Grčka, u narednim godinama očekujemo i smanjenje potražnje. Međutim, s obzirom na brojne transakcije koje su trenutačno u tijeku i velik broj transakcija u pripremi u nekim državama, očekujemo da će usporavanje aktivnosti biti nešto sporije nego što se prethodno predviđalo. I dalje očekujemo da će se određeni broj većih transakcije desiti kod onih banaka koje su inicijalno nešto sporije reagirale kako bi sada ubrzale postupak čišćenja i jačanja bilance. Ovi procesi će vrlo vjerojatno dovesti do završne faze smanjenja stupnja zaduženosti u srednjoistočnoj Europi”, objašnjava Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Deloitteovom Odjelu financijskog savjetovanja.

Ključni nalazi studije:

Poboljšanje pokazatelja kvalitete imovine: Poboljšanje pokazatelja kvalitete imovine potaknuto je aktivnim upravljanjem kreditnim portfeljem banaka u proteklih nekoliko godina te oporavkom kreditiranja potaknutog pozitivnim trendovima makroekonomskog okruženja. Gospodarski oporavak pridonio je i boljem financijskom položaju trgovačkih društava i domaćinstava, što je potaknulo otplatu naslijeđenih neprihodonosnih kredita.

Poboljšanje kvalitete kreditnih portfelja vidljivo je i iz sadašnjeg manjeg broja kredita koje dužnici nisu u mogućnosti ispunjavati što ujedno utječe i na niži nivo transakcija s neprihodonosnim kreditima. Međutim, očekivani porast kamatnih stopa s povijesno najnižih kamatnih stopa može stvoriti dodatan pritisak na sposobnost otplate kredita od strane dužnika.

Konsolidacija bankarskog sektora: Očekivanja vezana za pojedinačna tržišta kredita u srednjoistočnoj Europi nisu ujednačena. Transakcije neprihodonosnim kreditima značajno će se usporiti na većini tržišta, ali se istovremeno očekuje porast aktivnosti vezano za prodaju „sporedne“ imovine, poput portfelja leasinga i „zdravih“ kreditnih portfelja, pojedinih podružnica financijskih institucija, kao i uslužnih platformi. Daljnja konsolidacija financijskog sektora dodatno će poduprijeti ove trendove. Međutim, na pojedinim tržištima koja ulaze u završnu fazu smanjenja nivoa neprihodonosnih kredita očekujemo nekoliko većih transakcija s ciljem ubrzanja čišćenja bilance.

Tržišta neprihodonosnih kredita u srednjoistočnoj Europi i dalje imaju koristi od jačanja bilanci, te su posebno Rumunjska, Mađarska i Hrvatska ostvarile značajne rezultate u razdoblju od 2015. do 2017., sklopivši transakcije u vrijednosti iznad 9,5 milijardi eura. Nadalje, vidljiv je interes međunarodnih i domaćih ulagača s obzirom na broj transakcija u prvoj polovini 2018. kao i broja transakcija u tijeku. Dodatna aktivnost zabilježena je na sekundarnim tržištima neprihodonosnih kredita u Rumunjskoj i Mađarskoj.

Ukrajina, Albanija te Bosna i Hercegovina predstavljaju tržišta s najviše potencijala za trgovanje neprihodonosnim kreditima, u kojima još nije došlo do većih transakcija. Investitori u neprihodonosne kredite posebno prate veliko ukrajinsko tržište uglavnom zbog značajne količine nenaplativih korporativnih kredita. Međutim, unapređenje pravnog okvira vezano za stečajeve i nenaplative kredite dodatno bi potaknulo banke na prodaju svojih portfelja, a time i jačanje njihovih bilanci. Snažnija rezerviranja također smanjuju razlike u očekivanim cijenama za ove kredite između kupaca i prodavatelja, najčešće banaka te potiču jače aktivnosti u ovom području.

S obzirom na smanjenje ponude portfelja neprihodonosnih korporativnih kredita, investitori polako usmjeravaju pažnju na trgovanje s hipotekarnim kreditima.  

Saznajte više, pogledajte rezultate analiza i preuzmite istraživanje
Saznajte više, pogledajte rezultate analiza i preuzmite istraživanje
Vedrana Jelušić Kašić, partnerica u Odjelu financijskog savjetovanja