Priopćenja za javnost

Deloitteovo istraživanje identificiralo četiri karakterne osobine lidera koje su potrebne za uspjeh u eri Četvrte industrijske revolucije

Fokusirani na društvena pitanja; Prvaci u pronalasku talenata; Donositelji odluka utemeljenih na podacima i Pokretači promjena na tržištu

  • Globalno istraživanje direktora daje smjernice poslovnim liderima u pogledu upravljanja promjenama i transformacijom koju donosi Četvrta industrijska revolucija
  • Ostvariti pozitivan utjecaj na društvo i razvoj talenta na najvišem su mjestu popisa prioriteta rukovoditelja

Zagreb, 7. veljače 2019. - Četvrta industrijska revolucija mijenja način na koji živimo i radimo te se lideri diljem svijeta suočavaju s pritiscima pripreme poslovanja i svojih zaposlenika za to novo razdoblje. U okviru Četvrte industrijske revolucije nastala su obilježja lidera identificirana u Deloitteovu drugom godišnjem izvještaju, Utjelovljenje uspjeha u Četvrtoj industrijskoj revoluciji, koje sadržava uvid u karakteristike koje odlikuju najdjelotvornije rukovoditelje i najuspješnije organizacije.

Ovogodišnje je ispitivanje obuhvatilo više od 2000 izvršnih direktora iz 19 država te je njime utvrđeno da oni iskreno žele svijet učiniti boljim mjestom za život te da imaju jasniju viziju budućih izazova u pogledu potrebnih vještina. Međutim, poslovne prepreke ograničavaju razvoj djelotvornih strategija za Četvrtu industrijsku revoluciju, pa organizacije i dalje izbjegavaju značajna ulaganja u tehnologiju koja će potaknuti inovacije i promjene na tržištu. U dvama ključnim područjima – utjecaj na društvo te razvoj talenta – stavovi direktora korjenito su se promijenili od 2017., odnosno istraživanje ukazuje da su rukovoditelji sve svjesniji da su ta dva elementa krucijalna za uspjeh u Četvrtoj industrijskoj revoluciji.

„Premda su rukovoditelji tek prošle godine počeli shvaćati na koji način Četvrta industrijska revolucija mijenja poslovanje i društvo, uvjereni su da su za nju spremni”, rekao je Zlatko Bazianec, partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog ureda. „Međutim, njihova djela tijekom 2017. i 2018. upućuju na veliki jaz između njihove uvjerenosti u sposobnost adresiranja tih promjena i njihove stvarne spremnosti. Danas su rukovoditelji realističniji te se čine osobito fokusirani na stvaranje pozitivnog utjecaja na društvo i razvoj radne snage, kao dvije ključne sastavnice za budući uspjeh njihove organizacije.”

Utjelovljenje uspjeha u Četvrtoj industrijskoj revoluciji: četiri karakterne osobine lidera u eri promjena i nesigurnosti

Ne postoji jedinstven recept za uspješnu preobrazbu poslovanja sukladno digitalnim trendovima, ali ako pokušamo razumjeti kako određeni uspješni rukovoditelji pristupaju tom izazovu, možda nešto od njih možemo i naučiti. Naime, Deloitteovo istraživanje ukazuje da organizacije koje žele rasti i nastaviti uspješno poslovati imaju lidere koji utjelovljuju sljedeće karakterne osobine potrebne u periodu Četvrte industrijske revolucije:

  • „Fokusirani na društvena pitanja” - dobronamjernost prema radnoj zajednici i društvu u cjelini;
  • „Donositelji odluka utemeljenih na podacima“ - donošenje odluka utemeljenih na konkretnim i relevantnim podacima;
  • „Pokretači promjena na tržištu” - odvažan i dugoročni pogled na usvajanje novih tehnologija; te 
  • „Prvaci u pronalasku talenata” - ambiciozan pogled na razvoj zaposlenika.
Važnost svrhe u poslovanju? Pozitivan utjecaj na društvo se isplati

Ovogodišnjim se ispitivanjem utvrdilo da je za lidere „utjecaj na društvo“ (34 %) najvažniji čimbenik prilikom ocjenjivanja korporativnog uspjeha – što je jednako stopi financijske uspješnosti (17 %) i zadovoljstva zaposlenika (17 %) zajedno. Nadalje, više od polovice ispitanih direktora (53 %) navelo je kako su njihovi napori u pogledu pozitivnog učinka na društvo proizveli nove prihode, čime su dokazali kako svrhovito poslovanje i profit mogu koegzistirati u okviru Četvrte industrijske revolucije.

„Fokusirani na društvena pitanja”

„Fokusirani na društvena pitanja” su rukovoditelji koji smatraju da su društvene inicijative ključne za njihovo poslovanje. Oni su polučili uspjeh na način da su činili dobro zajednici te su pri tome stvorili nove izvore prihoda od društveno ili okolišno osviještenih proizvoda ili usluga, a također smatraju da te inicijative više pomažu nego odmažu u pogledu profitabilnosti. „Fokusirani na društvena pitanja” uvjereniji su u svoju sposobnost adresiranja izazova vezanih za njihove zaposlenike u okviru Četvrte industrijske revolucije: oni su za 12 % uvjereniji kako je sastav njihovih timova spreman za digitalnu transformaciju te pokazuju veću spremnost (54 % u odnosu na 37 %) na osposobljavanje i edukaciju svojih djelatnika.

Strategija je zapostavljena u Četvrtoj industrijskoj revoluciji

Trećina rukovoditelja zahvaćenih Deloitteovom anketom navela je kako je nedostatak vizije glavni izazov s kojim se organizacije suočavaju pri prilagodbi poslovnih strategija potrebama sutrašnjice. Strategija se zapostavila i kad je riječ o implementaciji novih tehnologija te rukovoditelji kao problem navode postojanje prekomjernog broja tehnoloških opcija i otežano praćenje napretka na tom polju. Samo 29 % direktora smatra da su njihove organizacije jasno definirale postupke donošenja odluka koje se temelje na relevantnim podacima, stoga ne iznenađuje činjenica da je direktorima teško ići ukorak s promjenama.

„Donositelji odluka utemeljenih na podacima”

Operativne prepreke, kao što su organizacijski silosi, mogu otežati postupke donošenja odluka i sposobnost generiranja inovacija u organizacijama. Međutim, „Donositelji odluka utemeljenih na podacima” prevladavaju te izazove pomoću metodičkog pristupa prikupljanja i analize podatka te korištenja istih za donošenja odluka, a što ih čini odvažnijima i učinkovitijim u ključnim strateškim momentima. Ti rukovoditelji su samouvjereniji u usporedbi s drugim rukovoditeljima te se njih 62 % snažno slaže s izjavom da su spremni voditi svoje organizacije usprkos izazovima Četvrte industrijske revolucije.

Tehnologije donose val promjena na tržištu? Baš i ne tako skoro

Unatoč neupitnom gospodarskom i društvenom potencijalu Četvrte industrijske revolucije, brojne organizacije odlučuju zadržati status quo u pogledu svojih ulaganja u tehnologiju, a čime se izlažu riziku. Dvostruko više rukovoditelja izjavilo je kako je izglednije da će uložiti u tehnologije s ciljem zaštite od konkurencije, radije nego kako bi tehnologijom pokrenuli promjene na tržištu ili u drugim industrijama (67 % u odnosu na 33 %). Pa, što je razlog takvom obrambenom pristupu? Uzrok tomu su prevelika usredotočenost na kratkoročne rezultate, prevelik broj tehnoloških opcija te nedostatak razumijevanja novih tehnologija.

„Pokretači promjena na tržištu”

Rukovoditelji poznati kao „Pokretači promjena na tržištu” shvaćaju kako je ulaganje u inovacije potrebno za rast; oni ulažu u tehnologije koje su usmjerene na unaprjeđenje njihove pozicije na tržištu. Takve su se odvažne odluke isplatile: njihova ulaganja u tehnologiju ostvarila su ili premašila planirane poslovne rezultate. „Pokretači promjena na tržištu” skloniji su izjavi da su spremni za ulogu rukovoditelja u razdoblju Četvrte industrijske revolucije (45 % u odnosu na 32 %) te su uvjereniji da su njihove organizacije spremne iskoristiti prilike povezane s Četvrtom industrijskom revolucijom.

Izgradnja vještina za Četvrtu industrijsku revoluciju. Zapošljavati ili osposobljavati?

Čini se da su lideri upoznati s novim vještinama potrebnim u Četvrtoj industrijskoj revoluciji; međutim, strah od tehnologije i automatizacije neće dovesti nužno do povećanih napora u pogledu osposobljavanja djelatnika. Dok je 55 % rukovoditelja istaknulo kako postoji znatan nerazmjer između trenutačnih vještina i vještina koje će biti potrebne u budućnosti, 25 % njih i dalje radije bira zapošljavanje novih djelatnika nego osposobljavanje postojećih zaposlenika. Nadalje, 57 % rukovoditelja smatra kako obrazovni sustav nedostatno priprema nove generacije za tržište rada, a što je porast od 35 % u odnosu na 2017. Ako obrazovni sustav ne proizvodi kvalificirane stručnjake, poslovni lideri će morati „otimati“ tuđe zaposlenike koje posjeduju potrebne vještine ili osposobljavati svoje postojeće zaposlenike.

„Prvaci u pronalasku talenata”

„Prvaci u pronalasku talenata” znaju koje su vještine potrebne njihovim organizacijama i smatraju da trenutačno imaju prikladnu strukturu zaposlenika. Takvi su direktori ustrajni u pripremi svojih organizacija za digitalnu transformaciju te spremno preuzimaju odgovornost za osposobljavanje svojih zaposlenika za budućne potrebe poslovanja (51 % u odnosu na 41 % za sve ostale ispitanike). Osim toga „Prvaci u pronalasku talenata” skloniji su ulaganju u tehnologije i zaposlenike s ciljem stvaranja novih trendova radije nego zbog obrane postojeće tržišne pozicije (42 % u odnosu na 32 %).

Rukovodstvo u Četvrtoj industrijskoj revoluciji

„Ovim smo istraživanjem utvrdili postojanje četiri karakterne osobine uspješnih rukovoditelja u eri Četvrte industrijske revolucije. Ti rukovoditelji ostvaruju veći rast prihoda od svojih kolega među ostalim i jer su savladali barem jednu dimenziju potrebnu za uspjeh, a u nekim slučajevima i više njih. Kad je riječ o rukovoditeljima koji se tek žele pripremiti za nadolazeće izazove, ove karakteristike mogu biti smjernice za oblikovanje inicijativa za daljnji uspjeh”, izjavio je Gordan Kožulj, menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.

Pogledajte izvješće na Deloitteovim globalnim web stranicama
Pogledajte izvješće na Deloitteovim globalnim web stranicama
Zlatko Bazianec, Deloitteov partner u Odjelu poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog ureda
Zlatko Bazianec, Deloitteov partner u Odjelu poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog ureda
Gordan Kožulj, Menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja
Gordan Kožulj, Menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja

Infografika

  

Je li Vam ovo bilo korisno?