Deloitte Millennial Survey 2020

Priopćenja za javnost

Milenijalci i generacija Z teško pogođeni pandemijom virusa COVID-19, no sadašnje razdoblje smatraju prilikom za novi početak

Deloitteovo Globalno ispitivanje mišljenja milenijalaca u 2020.

  • Brojni ispitanici navode kako stres osjećaju većinu vremena, a kao glavne izvore stresa ističu zabrinutost za dobrobit svoje obitelji, dugoročnu financijsku budućnost i poslovne izglede.
  • Okoliš je ovim generacijama i dalje jedan od najvećih razloga za brigu, kao i strah da su štetni učinci klimatskih promjena nepopravljivi, no pozitivne promjene tijekom pandemije ulijevaju im optimizam.
  • Premda se mišljenje o poduzećima i dalje pogoršava, milenijalci i generacija Z aktivno podržavaju trgovačka društva koja pozitivno utječu na društvo.

Zagreb, 20. srpnja 2020. – Novo Deloitteovo Globalno ispitivanje mišljenja milenijalaca u 2020. otkriva da su milenijalci i generacija Z odlučni u namjeri da izgrade bolju budućnost unatoč neviđenim zdravstvenim i gospodarskim promjenama izazvanima pandemijom virusa COVID-19. Deveto izdanje ovog ispitivanja otkrilo je kako se obje generacije odupiru neprilikama i odlučne su pokrenuti pozitivne promjene u svojim zajednicama i diljem svijeta.

Ovogodišnje se ispitivanje sastoji od dva dijela: „prvog” ispitivanja 18 426 milenijalaca i pripadnika generacije Z u 43 države provedenog u razdoblju od studenoga 2019. do početka siječnja 2020. te „drugog” ispitivanja 9102 pojedinaca u 13 država u razdoblju od travnja do svibnja 2020. u jeku svjetske pandemije. Brojna su pitanja iz prvog ispitivanja ponovljena kako bi se izmjerio utjecaj pandemije na mišljenje ispitanika.

“Pandemija virusa COVID-19 korjenito je izmijenila naš život – kako radimo, družimo se, kupujemo - posebno je utjecala na mlađe generacije”, izjavio je Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja. „Međutim, unatoč nesigurnim i obeshrabrujućim uvjetima, milenijalci i generacija Z pokazuju zadivljujuću otpornost i odlučnost poboljšati svijet. Dok obnavljamo naša gospodarstva i društvo, mladi će ljudi imati ključnu ulogu u oblikovanju tog svijeta koji nastaje“.

Izvješće pokazuje da su posljedice pandemije snažno utjecale na karijere mladih. U vrijeme provedbe ispitivanja, skoro 30 % ispitanika koji pripadaju generaciji Z i približno četvrtina mlađih milenijalaca (25 – 30 godina) izjavilo je kako su izgubili svoje radno mjesto ili su poslani na privremeni, neplaćeni odmor. Samo su trećina milenijalaca i 38 % ispitanika iz generacije Z koji su sudjelovali u drugom ispitivanju izjavili kako su njihov radni status i dohodak nepromijenjeni.

Zaključak utemeljen na ovogodišnjem ispitivanju složen je, ali ulijeva nadu: čak i usred krize, milenijalci i pripadnici generacije Z predani su poboljšanju društva i teže svijetu u kojem poduzeća i vlade dijele njihove želje.

Strest i mentalno zdravlje i dalje su ključni problemi

Prije pandemije, 52 % pripadnika generacije Z i 50 % milenijalaca u 13 država u kojima je ispitivanje provedeno dva puta izjavili su kako su pod stresom sve vrijeme ili većinu vremena. Ispitanici su naveli kako su glavni izvori njihova stresa zabrinutost za dobrobit svoje obitelji, dugoročne financije i poslovni izgledi. Zanimljiv je podatak da je razina stresa ispitanika iz obje generacije pala u drugom ispitivanju, ćemu je vjerojatno doprinijelo usporavanje života u izolaciji. Tomu u prilog ide i nedavno ispitivanje Deloittea u Velikoj Britaniji u kojem je sudjelovalo preko 2000 radnika i koje je otkrilo kako više od 48 % zaposlenih i samozaposlenih ljudi u Londonu smatra kako je izolacija imala pozitivan ili vrlo pozitivan učinak na njihovu dobrobit.

Unatoč neznatnom padu u drugom ispitivanju, stres i mentalno zdravlje i dalje su ključni problemi mlađih generacija u radnom okruženju. Otprilike jedna trećina milenijalaca i pripadnika generacije Z uzela je slobodne dane zbog stresa, no skoro polovica njih je svojim poslodavcima navela drugi razlog odsutnosti. Dobra je vijest da fleksibilna organizacija rada, koja je sada vrlo zastupljena zbog pandemije, može biti jedno od mogućih rješenja. Čak se 69 % posto milenijalaca i 64 % pripadnika generacije Z složilo kako bi mogućnost rada od kuće u budućnosti smanjilo stres.

Financijska nesigurnost posebno je stresna za milenijalce, od kojih je većina započela karijere početkom Velike recesije te se sada mora suočiti s još jednim gospodarskim padom. Tijekom prvog ispitivanja, više je milenijalaca (50 %) smatralo kako će se njihova financijska situacija pogoršati ili ostati ista u sljedećoj godini nego što ih je smatralo kako će se njihova situacija poboljšati (42 %). Analiza rezultata ispitivanja iz samo 13 država koje su sudjelovale u drugom ispitivanju otkrila je kako 61 % milenijalaca obilježava istovjetan nedostatak optimizma tijekom pandemije, što je skok od 7 % u odnosu na prvo ispitivanje. Ipak, utvrdili smo određeni kratkoročni optimizma jer je više od polovice milenijalaca u drugom ispitivanju i skoro polovica pripadnika generacije Z izjavilo kako su uštedjeli otprilike svoje tri plaće, što će im pomoći u suočavanju s financijskim posljedicama pandemije.

Želja za poboljšanjem svijeta – i očekivanje da drugi slijede taj model

Mlađe generacije pitanje društvene svrhe smatraju svojim pozivom. U drugom su ispitivanju sudionici naveli kako poduzimaju „društveno odgovorne” radnje za dobrobit planeta i društva. Kriza prouzročena pandemijom virusa COVID-19 možda je osnažila njihova nastojanja jer su skoro tri četvrtine ispitanika izjavile kako zbog pandemije imaju više suosjećanja za potrebe drugih ljudi te kako će poduzeti mjere za ostvarenje pozitivnog učinka na svoje zajednice.

Usredotočenost milenijalaca i generacije Z na činjenje dobra ogleda se i u njihovim kupovnim navikama. Skoro 60 % ispitanika izjavilo je kako namjerava kupovati proizvode i usluge od velikih poduzeća koja su se pobrinula za svoje zaposlenike i pozitivno utjecala na društvo tijekom pandemije. Skoro tri četvrtine ispitanika poduzimat će dodatne napore kako bi proizvode i usluge kupovali od malih, lokalnih poduzeća.

Klimatske su se promjene opet ispostavile kao ključno pitanje za milenijalce i generaciju Z, prije i poslije krize prouzročene pandemijom virusa COVID-19. Prije pandemije, polovica je ispitanika izjavila kako je prekasno za popravak štete prouzročene klimatskim promjenama, a samo je 40 % ispitanika izrazilo optimizam u pogledu uspješnosti budućih napora za zaštitu okoliša. Međutim, četiri mjeseca kasnije, u ispitivanju koje je obuhvatilo 13 država, postotak milenijalaca koji smatra kako smo dosegli točku bez povratka pao je za 8 bodova, što možda upućuje na to da je način na koji su smanjene aktivnosti tijekom pandemije utjecale na okoliš pružio nadu da još uvijek imamo vremena za djelovanje.

Velika većina (80 %) ispitanika smatra i kako bi vlade i poduzeća trebali poduzeti veće napore za zaštitu okoliša, no brine ih kako će zbog gospodarskog učinka pandemije zaštita okoliša pasti na drugo mjesto.

Viđenje poduzeća uglavnom sve lošije unatoč povećanom zadržavanju zaposlenika

Općenito, viđenje poduzeća diljem svijeta sve je lošije. U prvom je ispitivanju 51 % milenijalaca izjavilo kako su poduzeća na strani dobra, što je pad u odnosu na 76 % prije tri godine i 55 % u 2019. Tijekom drugog ispitivanja ti su brojevi nastavili padati i dosegli vrijednosti od 41 % kad je riječ o milenijalcima i 43 % kad je riječ o generaciji Z (52 % pripadnika generacije Z izrazilo je svoju naklonjenost poduzećima u prvom ispitivanju).

Međutim, možda zbog činjenice da su poslodavci konačno počeli udovoljavati potrebama svojih zaposlenika ili zbog toga što su milenijalci osjetili potrebu za stabilnosti čak i prije pandemije, prvi put od trenutka kada smo to pitanje postavili prije četiri godine, više je milenijalaca u prvom ispitivanju izjavilo kako se kod svojeg poslodavca želi zadržati pet ili više godina, a ne otići nakon dvije. Postotak ispitanika koji namjeravaju otići u sljedećim dvjema godinama ili prije pao je sa 49 % na 31 %, dok je postotak ispitanika koji bi se na radnom mjestu zadržali dugoročno skočio sa 28 % na 35 %. Generacija Z sklonija je promjenama radnog mjesta, no samo je polovica ispitanika izjavila kako bi posao promijenila u roku od dvije godine, što je pad u odnosu na prošlogodišnjih 61 %.

Ispitanici su uvelike svjesni načina na koji su se poslodavci nosili s krizom prouzročenom pandemijom virusa COVID-19: dvije su trećine izjavile kako su zadovoljne brzinom i načinom na koji su poslodavci reagirali. Oko 60 % ispitanika smatra kako upravo zbog takvih reakcija poslodavaca žele dugoročno ostati njihovim zaposlenicima.

„Rezultati pokazuju kako trgovačka društva moraju činiti više kako bi pokazala da pozitivno utječu na zaposlenike i društvo. Zadržavanje zaposlenika je u porastu jer poduzeća udovoljavaju potrebama zaposlenika, od raznolikosti i uključivosti do održivosti i prekvalifikacije”, dodaje Goran Gledić, Deloitteov lider ljudskih potencijala. „Jasna je poruka poduzećima: mladi ljudi vjeruju u društva sa svrhovitom strategijom. Takva će društva predvoditi budućnost nakon pandemije.”

Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja
Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda Deloittea i partner u Odjelu poslovnog savjetovanja
Goran Gledić, Deloitteov lider ljudskih potencijala
Goran Gledić, Deloitteov lider ljudskih potencijala
Je li Vam ovo bilo korisno?