Porezna reforma od 1. siječnja 2019. godine

Izmjene u oporezivanju porezom na dobit

Porezna reforma | Reforma poreznog sustava | Izmjene poreznih zakona | Porezi | Porez na dobit

Izmjene se u većem dijelu odnose na implementaciju odredbi kojima se Zakon o porezu na dobit usklađuje s Direktivom Vijeća Europske Unije o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza (tzv. “ATAD direktiva”) a konkretnije na odredbe o ograničavanju troškova financiranja i odredbe o kontroliranim stranim društvima. Dodatno, uvode se važne izmjene definicije stalne poslovne jedinice, pravila o otpisu potraživanja (“Lex Agrokor”) te pravila o porezu po odbitku.

• Definicija stalne poslovne jedinice inozemnog poduzetnika prebacuje se u Opći porezni zakon i ujedno se proširuju u skladu s ATAD direktivom, na primjer uvođenjem pravila o kombiniranoj aktivnosti više povezanih poduzetnika
• Otpisi potraživanja koji su provedeni u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača i posebnim propisom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja (tzv. “Lex Agrokor”) bit će porezno priznati, uključivo s 2018. godinom
• Porezni obveznici, osim onih koji nisu dio grupe te financijskih institucija, i čiji godišnji neto troškovi zaduživanja prelaze 3.000.000 eura, moći će takve troškove porezno priznati samo u iznosu do 30% njihove operativne dobiti (EBTIDA-e), pri čemu će nepriznate troškove po toj osnovi moći prenositi u sljedeća 3 porezna razdoblja. Navedeni iznos prekoračenih troškova zaduživanja umanjuje se za porezno nepriznate troškove kamata utvrđene sukladno pravilima stanjene kapitalizacije i/ili porezno priznate kamatne stope prema Zakonu o porezu na dobit.
• Uvodi se pravilo o kontroliranim inozemnim društvima koje propisuje da se prihod kontroliranog inozemnog društva koje plaća nisku stopu poreza na dobit pripisuje matičnom društvu. Kontroliranim inozemnim društvom smatra se svaki pravni subjekt ili stalna poslovna jedinica smještena u drugoj državi ako porezni obveznik sam ili zajedno s drugim povezanim osobama sudjeluje u više od 50% glasačkih prava, 50% kapitala tog subjekta ili 50% dobiti stranog subjekta i stvarni porez na dobit koji strani subjekt ili stalna poslovna jedinica plaća u inozemstvu manji je od razlike između poreza na dobit koji bi strani subjekt platio temeljem primjene hrvatskih poreznih propisa i stvarnog iznosa poreza na dobit koji je strani subjekt platio u svojoj državi u kojoj je porezni rezident. Ako se subjekt smatra kontroliranim inozemnim društvom, porezni obveznik bit će dužan u poreznu osnovicu uključiti neraspodijeljenu dobit subjekta koja proizlazi iz kamata ili drugih prihoda od financijske imovine, prihoda od intelektualnog vlasništva, dividendi i udjela u dobiti, financijskih djelatnosti ili prodaje robe i usluga s povezanim društvima s malo ili nimalo dodane gospodarske vrijednosti
• Porez po odbitku plaćat će se po stopi od 15% za naknade za nastupe ili usluge inozemnih umjetnika i sportaša ako se naknada plaća prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba. Tada ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu izvođača
• Stopa poreza po odbitku od 20% obračunavat će se na sve vrste usluga i naknada kada se plaćaju osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave u državama koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija, a s kojima Hrvatska nema sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine 106/2018)
 

Novosti u oporezivanju porezom na dohodak i doprinosima za obvezna osiguranja

Porezna reforma | Reforma poreznog sustava | Izmjene poreznih zakona | Porezi | Porez na dohodak | Zakon o doprinosima

U području oporezivanja fizičkih osoba, porezna reforma donosi novosti u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o doprinosima i Općem poreznom zakonu, a koje stupaju na snagu dana 1. siječnja 2019. godine, dok izmjene Pravilnika o porezu na dohodak stupaju na snagu 1. prosinca 2018. godine.

Pravilnik o porezu na dohodak - primjena od 1. prosinca 2018. godine

Izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak uvedena je mogućnost isplate neoporezive naknade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (npr. dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje po radniku. Odredba o isplati neoporezive naknade do 2.500,00 kn godišnje na ime prigodnih nagrada (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) ostala je nepromijenjena.

Zakon o porezu na dohodak – primjena od 1. siječnja 2019. godine

• Od 1. siječnja 2019. godine doći će do poreznog rasterećenja za određene porezne obveznike, odnosno za one čije plaće spadaju u više porezne razrede. Naime, povećan je prag porezne osnovice do 30.000,00 kuna mjesečno na koju se primjenjuje porezna stopa od 24% (s dosadašnjih 17.500,00 kuna). Na mjesečnu poreznu osnovicu iznad 30.000,00 kuna predujam poreza na dohodak plaćat će se po stopi od 36%. Analogno tome slijedi i izmjena godišnjih poreznih osnovica. 
• Primici u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće, daju radnicima više se neće smatrati primitkom u naravi po osnovi nesamostalnog rada već dohotkom od kapitala, a koji će se oporezivati stopom od 24%. Isto se odnosi i na dodjelu ili opcijsku kupnju dionica tuzemnih ili inozemnih povezanih društava koje ostvaruju radnici i članovi uprave tuzemnog društva.
• Primitkom po osnovi povoljnijih kamata po zajmovima odobrenim zaposlenicima ili drugim fizičkim osobama smatra se razlika između kamatne stope od 2% godišnje (dosad 3%) i ugovorene niže kamatne stope.
• Brisana je odredba kojom je bilo propisano da se dohotkom od osiguranja smatraju i primici u visini uplaćenih premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja od strane poslodavca za radnika (do 6.000,00 kuna godišnje), a koji su bili oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak te su bili porezno priznati rashod/izdatak za poslodavca. 
• Oporezivi inozemni dohodak moći će se preuzeti na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka. Tako primjerice, u određenim situacijama kada hrvatski porezni rezident ostvari dohodak u naravi od inozemnog isplatitelja, a koji se smatra bruto primitkom u državi izvora, porezni obveznik neće više morati tretirati kao neto primitak sukladno hrvatskim propisima, a što je do sada bio slučaj. 
• Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak iz inozemstva koji se prema hrvatskom zakonodavstvu smatra dohotkom od samostalne djelatnosti nisu više obvezni utvrđivati takav dohodak na temelju poslovnih knjiga sukladno hrvatskih propisima ako to ne žele.
• Dolazi i do povećanja poreznog opterećenja za jedan dio poreznih obveznika, odnosno iznajmljivača privatnog smještaja koji plaćaju porez po krevetu odnosno smještajnoj jedinici. Prijedlog predviđa da visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu određuju gradovi i općine samouprave, a koja ne može biti manja od 150,00 kuna niti veća od 1.500,00 kuna. Visina predmetnog paušalnog poreza se do ove godine kretala od 150,00 do 300,00 kuna. 

Doprinosi za obvezna osiguranja

• Pojednostavljuje se sustav doprinosa te se administrativno i financijski rasterećuje dio poreznih obveznika ukidanjem dva doprinosa na osnovicu (bruto plaću). Ukida se doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5%. Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje povećava se s 15% na 16,5%. Time se ukupno opterećenje plaće doprinosima s 37,2% smanjuje na 36,5%.
• Za člana uprave koji nije osiguran po toj osnovi, već je osiguran po osnovi radnog odnosa ili nekoj drugoj osnovi, propisana je najniža osnovica za plaćanje doprinosa na godišnjoj razini. Član uprave obvezan je platiti razliku doprinosa na godišnjoj razini u slučaju da je iznos doprinosa koji je plaćen u tijeku godine po osnovi po kojoj je član uprave osiguran (npr. radni odnos) niži od doprinosa obračunatih na najnižu propisanu osnovicu za člana uprave (umnožak prosječne plaće u RH i koeficijenta 0,65). 

Opći porezni zakon

• Izmjenama Općeg poreznog zakona, u slučajevima kada porezni obveznik ima prebivalište i u tuzemstvu i inozemstvu, smatrat će se da ima prebivalište u državi u kojoj je prebivalište obitelji, a za poreznog obveznika samca ili ako se prebivalište obitelji ne može utvrditi smatrat će se da ima prebivalište u državi iz koje pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti ili u kojoj se pretežno zadržava. Ovom odredbom došlo je do usklađenja lokalnog zakonodavstva s OECD-ovim modelom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u djelu koji propisuje način utvrđivanja rezidentnosti poreznog obveznika.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 106/2018)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine 106/2018)
 

Porez na dodanu vrijednost (PDV)

Porezna reforma | Reforma poreznog sustava | Izmjene poreznih zakona | Porezi | Porez na dodanu vrijednost

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u(Zakon) donosi treći krug poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme te daljnje usklađenje nacionalnih PDV propisa s EU PDV Direktivom u dijelu odredbi o mjestu oporezivanja usluga i prodaji na daljinu.

• Zakonom se pojašnjava da se obavljanjem usluga uz naknadu, odnosno izuzimanjem, neće smatrati korištenje službenih osobnih automobila za privatne potrebe, ako je za te automobile izvršen djelomičan odbitak pretporeza prilikom nabave ili najma, neovisno o tome u kojem je razdoblju izvršen.
• Ukida se vrijednosni prag od 400.000 kuna kod prava na odbitak pretporeza prilikom nabave ili najma osobnih automobila te sukladno tome porezni obveznik može odbiti 50% pretporeza obračunanog za nabavu ili najam osobnih automobila uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima neovisno o nabavnoj vrijednosti. 
• Proširuje se primjena sniženih stopa PDV-a pa se sukladno tome snižena stopa od 5% primjenjuje na sve lijekove neovisno o tome izdaju li se na liječnički recept ili ne. Oporezivanje sniženom stopom PDV-a od 13% proširuje se na dječje pelene, isporuke živih životinja, svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda, od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi, žive ribe, svježe ili rashlađene ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, svježih ili rashlađenih rakova, svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, svježeg i suhog voća i orašastih plodova, svježih jaja peradi, u ljusci. Očekuje se da će se izmjenama Pravilnika o PDV-u detaljnije propisati proizvodi koji spadaju u navedene kategorije i to pomoću Kombinirane nomenklature. Snižena stopa od 13% će se također primjenjivati na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo. 
• Svi porezni obveznici upisani registar obveznika PDV-a će uz prijavu PDV-a podnositi elektroničkim putem i posebnu evidenciju o primljenim računima. Format i sadržaj evidencije bit će propisan kroz Pravilnik o PDV-u čije se izmjene očekuju. 
• Inozemni porezni obveznici koji su registrirani za PDV više neće moći primjenjivati prijenos porezne obveze iz članka 75. stavka 2. Zakona o PDV-u na svoje tuzemne isporuke. Drugim riječima, od 1. siječnja 2019. godine bit će dužni obračunati PDV na obavljene tuzemne isporuke. Tuzemni prijenos porezne obveze će se još uvijek primjenjivati na isporuke inozemnih poreznih obveznika koji nisu registrirani za PDV u Hrvatskoj. 
• Proširuje se opseg primjene mehanizma prijenosa porezne obveze na isporuke tuzemnih poreznih obveznika (članak 75. stavak 3. Zakona o PDV-u), pa će se isti od 1. siječnja 2019. godine primjenjivati i na isporuku betonskog čelika i željeza te proizvoda od betonskog čelika i željeza (armatura).
• Obračunsko plaćanje PDV-a pri uvozu strojeva i opreme vrijednosti veće od 1.000.000,00 kuna razvrstani u neke od tarifnih brojeva iz Kombinirane nomenklature određenih Zakonom o PDV-u moći će se primijeniti isključivo u situacijama uvoza dugotrajne materijalne imovine.
• U slučaju sumnje u opravdanost dodjele PDV identifikacijskog broja Porezna uprava može od poreznog obveznika kojem je PDV identifikacijski broj dodijeljen tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja PDV-a za razdoblje od najviše 12 mjeseci. Ako porezni obveznik ne podnese instrument osiguranja, Porezna uprava ukinut će PDV identifikacijski broj.
• Mali porezni obveznici koji tijekom godine prijeđu propisani prag registracije od 300.000 kuna, trebat će se registrirati za PDV odmah, a ne tek od 1. siječnja sljedeće godine kako je do sada bilo propisano.
• Carinska ili Porezna uprava moći će od poreznog obveznika koji stječe rabljena prijevozna sredstva iz druge države članice, prije njegove registracije, zatražiti polaganje osiguranja za ispunjenje obveze PDV-a koja proizlazi iz stjecanja rabljenih prijevoznih sredstava.
• Mijenjaju se uvjeti za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a u okviru trostranog posla za drugog sudionika u poslu, kada je Hrvatska krajnje odredište robe. Tako će trostrani posao moći primjenjivati i inozemni porezni obveznik koji je registriran za PDV u Hrvatskoj, što prema odredbama važećeg zakonodavstva nije bilo moguće. 
• Uvodi se prag isporuke kod obavljanja telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljenih usluga osobama koji nisu porezni obveznici. Osnovno pravilo je da se mjestom obavljanja navedenih usluga smatra mjesto gdje primatelj usluge ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište. Međutim, Zakonom se od 1.1.2019. godine uvodi pravilo da se mjestom obavljanja navedenih usluga za porezne obveznike čija ukupna vrijednost istih u prethodnoj kalendarskoj godini ili tijekom tekuće kalendarske godine nije veća od 77.000 kuna smatra mjesto sjedišta pružatelja usluge. 
• Propisuje se snižavanje opće stope PDV-a sa sadašnjih 25% na 24% od 1. siječnja 2020. godine.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 106/2018)
 

Porez na promet nekretnina

Porezna reforma | Reforma poreznog sustava | Izmjene poreznih zakona | Porezi | Porez na promet nekretnina

Od 1. siječnja 2019. godine stopa poreza na promet nekretnina snižava se sa sadašnjih 4% na 3%.

Zakon o izmjeni Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine 106/2018)

Opći porezni zakon

Porezna reforma | Reforma poreznog sustava | Izmjene poreznih zakona | Porezi | Opći porezni zakon

U nastavku je sažetak općih izmjena Općeg poreznog zakona koje nisu spomenute u prethodnom pregledu izmjena u oporezivanju dohotka i dobiti.

• Brisane su odredbe koje se odnose na područja primjene obvezujućih mišljenja pa će tako porezno tijelo biti ovlašteno na pisani zahtjev poreznog obveznika donijeti obvezujuće mišljenje o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih događaja i djelatnosti poreznog obveznika neovisno o temi na koje se odnosi. 
• Uvedena je odredba prema kojoj se u okviru poreznog nadzora pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost, opunomoćenikom (osobom koja po osnovi dobivene punomoći može poduzimati radnje u ime poreznog obveznika) može imenovati samo stručna osoba iz redova odvjetnika ili poreznih savjetnika. 
• Proširuje se definicija porezanih osoba pa se tako e povezanim osobama smatraju i dvije ili više fizičkih i/ili pravnih osoba koje za izvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa predstavljaju jedan rizik na način da ostvaruju kontinuitet djelatnosti u istom prostoru, koristeći istu opremu.
• Umjesto dosadašnja četiri puta godišnje, statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima podnosit će se jedanput godišnje i to u rokovima za podnošenje prijava poreza na dohodak ili poreza na dobit. Podnosit će se pregled svih dospjelih, a nenaplaćenih računa sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine.

Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (Narodne novine 106/2018)

Ako ste zainteresirani za dodatne informacije u vezi s našim uslugama, molimo Vas da kontaktirate naše stručnjake u Odjelu poreza